Iako je zbog značajnog udjela električne energije koju dobivamo iz hidroelektrana Hrvatska u gotovo svim statistikama pri vrhu EU po korištenju obnovljivih izvora energije, činjenica je da je u zadnjih desetak godina razvijeno vrlo malo energetskih projekata.

To je posebno zabrinjavajuće zbog rokova i novca koje nam je na raspolaganju stavila EU putem svojeg programa Otpornosti i obnove i gdje bi Hrvatska mogla ostati bez stotina milijuna eura bespovratnih sredstava.

Nepovratni trošak
Konkretno, kako su istakli iz Udruženja Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIE HGK), za program potpore OIE 2021.-2023. je zaprimljeno 216 zahtjeva za kapacitete od čak 6000 MW, a obrađeno je svega 69 zahtjeva od čega njih 36 pozitivno.

Iako su i u OIE HGK svjesni da je veliki dio podnesenih zahtjeva nerealan, svejedno smatraju da bi njih barem za 2000 MW moglo i trebalo biti riješeno i odobreno. Posebno iz razloga što je za to osigurano 783 milijuna eura iz EU fondova.

Na brifingu je istaknuto kako je prošle godine Hrvatska iz Mađarske u osam mjeseci uvezla električnu energiju u vrijednosti 592 milijuna eura, dok je HEP samo u šest mjeseci potrošio 345 milijuna eura više zbog rasta cijena električne energije za 255 posto. Ivan Strunje, član Vijeća Udruženja OIE HGK, pojašnjava da se za 600 milijuna eura moglo izgraditi 600 MW novih OIE postrojenja.

Ivan Strunje, član Vijeća Udruženja OIE HGK/Neva Žganec/PIXSELL

Za usporedbu, navodi, Hrvatska danas ima samo 140 MW instalirane snage svih sunčanih elektrana. Umjesto da je taj novac uložen u desetke sunčanih elektrana koje će dugoročno omogućiti proizvodnju električne energije, on se nepovratno potrošio navodi Strunje.

Iz Udruženja naglašavaju da iako su izrađena, Pravila o priključenju na prijenosnu mrežu i Pravila o priključenju na distribucijsku mrežu već nekoliko mjeseci čekaju suglasnost HERA-e i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Uredba kojom se trebaju definirati natječaji za energetska odobrenja, ključni dokument, bez kojeg investitor ne može uopće krenuti u razvoj projekta, kasni 384 dana. Prije gotovo pet mjeseci, navode, HERA je trebala donijeti cijenu priključenja na mrežu.

Bez poznavanje te brojke, nemoguće je planirati investicije, jer priključenje na mrežu čini značajan udio u trošku razvoja projekta. Isto tako, čeka se i na izmjene Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz OIE i visokoučinkovitih kogeneracija.

Zaustavljeni projekti
Ivo Čović, predsjednik OIE HGK, navodi da su novi projekti potpuno zaustavljeni stupanjem na snagu novog Zakona o tržištu električne energije. “Čak i na privatnim zemljištima nije moguće razvijati projekte, dok se ne donese spomenuta Uredba.

Izgubljeno je jako puno vremena na čekanje propisa, i to u godini kada bi pitanje energetske neovisnosti trebalo biti stavljeno na vrh liste prioriteta. Umjesto da uvozi skupu električnu energiju, Hrvatska bi, zahvaljujući velikim potencijalima obnovljivih izvora kojima raspolaže, ju mogla izvoziti te smanjiti svoju ovisnost o fosilnim gorivima, navodi Čović.

Aljoša Pleić iz OIE HGK, istaknuo je da trenutačna energetska kriza zahtijeva hitno djelovanje kako bi se ubrzalo uvođenje obnovljivih izvora energije.

“Na EU razini u posljednjih godinu dana se intenzivno radi na smanjenju dugotrajnih i složenih administrativnih postupaka koji su prepreka brzom i opsežnom ulaganju u OIE i povezanu infrastrukturu, a mi u Hrvatskoj još nemamo niti potrebne propise kako bi se uopće moglo ulagati. Svi projekti su zaustavljeni jer nema potrebnih propisa”, kazao je Pleić.