Kad je prošli tjedan u javnu raspravu pušten prijedlog novog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom, jedan od prvih prigovora bio je rok od samo tjedan dana. Iako intencija jest ubrzanje procesa obnove, mnogi su smatrali da je to prekratko za kvalitetno i stručno propitivanje pojedinih novih rješenja.

Ipak, do zaključenja e-savjetovanja (ove srijede) na predloženi zakonski okvir pristiglo je gotovo 200 komentara, od raznih strukovnih udruženja i tvrtki do pojedinih državnih tijela i građana zainteresiranih za tijek obnove.

Načelno se u općim komentarima pozdravlja svako ubrzanje i pojednostavljivanje postupaka, ali niz odredaba potaknuo je konkretne primjedbe, od suštinskih prigovora do inzistiranja na pojmovnim korekcijama građevina umjesto zgrada ili obnove konstrukcija umjesto popravaka.

Iz Hrvatske udruge arhitekata podsjećaju da je taj prijedlog već četvrti pokušaj uspostave sustava po kojem će obnova biti moguća. Prvotni koncept Zakona o obnovi bio je loše postavljen, kažu, ali se ni novom verzijom od njega ne odustaje.

Uveden paralelni sustav
Trenutačno je u obnovu uključeno 20-ak tijela. Iako je pripajanje Fonda za obnovu i Središnjeg državnog ureda za stambeno zbrinjavanje Ministarstvu pomak prema većoj operativnosti, to neće biti dovoljno da bi proces postao učinkovit, ističu.

Isto tako, mišljenja su da je financiranje procesa obnove, tj. osmišljavanje i upravljanje različitim modelima financiranja trebalo organizirati kao zaseban proces, kojemu bi glavne zadaće bile informiranje, edukacija i organizacija različitih sudionika u obnovi o različitim mogućnostima financiranja i sufinanciranja.

Naglašavaju i da fokus treba staviti na sveobuhvatnu urbanu i ruralnu obnovu, a vezano uz cjelovitu obnovu zgrada i izgradnju kvalitetnih zamjenskih drže da resorno ministarstvo nije smjelo donositi zakon kojim je uveden potpuno nepotreban paralelni sustav izrade Projekata za obnovu umjesto projektne dokumentacije propisane Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o gradnji.

Hrvatski inženjerski savez dobrodošlim smatra pojednostavljenja koja su direktno upućena rješavanju uskih grla, ali upozoravaju da se pri ubrzanju obnove i smanjenju procedura, mora voditi dužna pažnja o pravima vlasnika, investitora i profesionalne zaštite svih sudionika u građenju, kako bi se izbjegli “već sada razvidni sudski sporovi”.

U Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva u vezi s projektima obnove konstrukcije zgrada predlažu da se jasno propiše da je sastavni dio projekata elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije, osim za obiteljske kuće za koje taj elaborat nije obvezan.

Istodobno, vezano uz samoobnovu neki komentatori smatraju da treba razmotriti mogućnost dodjele građevinskog materijala, jer država kao naručitelj, kažu, sigurno može postići bolje cijene.

Više sudionika e-savjetovanja podcrtalo je kako se vlasnici/suvlasnici oštećenih višestambenih zgrada (žuta i crvena oznaka) često suočavaju s problemom pokretanja obnove zbog “potrebne većine glasova suvlasnika”. Zato drže da bi u zakon trebalo ugraditi obvezu konstrukcijske obnove svoje zgrade/kuće, čime ne bi bila potrebna odluka većine.

Konzervartorski uvjeti
Nadalje, Institut za povijest umjetnosti izrazio je neslaganje s ukidanjem potrebe ishođenja posebnih konzervatorskih uvjeta za provođenje konstrukcijske obnove zgrada unutar kulturno-povijesne cjeline (koje nisu pojedinačno kulturno dobro). Jednako tako, neki problematiziraju ukidanje tehničko-financijske kontrole.

Sve u svemu, spektar primjedaba je širok jer se obnova tiče mnogo dionika sa specifičnim interesnim pozicijama. Izglasavanje Zakona predviđeno je po hitnom postupku, a ostaje vidjeti što će od primjedaba u javnom savjetovanju biti prihvaćemo.