Na financijskom tržištu Srbije još nije kraj poskupljenjima bankarskih usluga, smatraju stručnjaci, s obzirom na trend povećanja kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB).

Kako piše B92, i dosadašnje “zatezanje remena” ECB-a građani Srbije koji otplaćuju kredite u eurima i te kako su osjetili. Iako bankari kažu da se skok kamata ECB ne prelijeva izravno i na euribor, koji čini dio promjenjive kamatne stope većine stambenih kredita u Srbiji, on je od početka krize porastao za više od 3,3 posto.

Dok je, recimo, krajem 2021. i početkom 2022, šestomjesečni euribor iznosio oko -0,5 posto, trenutno je njegova vrijednost oko 2,8 posto. A dok su se prije krize stambeni krediti dobijali sa kamatom oko tri posto, sada je ona prešla šest posto.

Očekivano zatezanje
“Ne zna se pouzdano da li će na zasjedanju u veljači ECB podizati kamatnu stopu, ili još vjerovatnije u ožujku, ovisno od procjene inflacije i rasta BDP-a.

Novo zatezanje se svakako očekuje, kako u Europi tako i kod nas, dok god se ne zaustavi rast inflacije i ona dovede u stabilno stanje. I dalje je zadatak ekonomista i onih koji donose monetarne odluke da istovremeno poskupi novac, ali i da se ne zaustavi gospodarstvo”, kaže Vladimir Vasić, generalni tajnik Udruge banaka Srbije.

Trenutni podaci pokazuju da je inflacija u EU do 10 posto, a rast BDP-a 0,3 do 0,6 posto. Smirivanje inflacije nastavit će se kroz podizanje kamata, sve dok se ne vrati u granice cilja od oko tri posto. To se sigurno neće dogoditi prije 2024. godine. Prognoze su da inflacija ove godine bude do 11 posto.

Kako Vasić objašnjava, zato treba očekivati i daljnje poskupljenje kredita i veće rate. Kako kaže, u Srbiji se trenutno otplaćuje oko 154.000 stambenih kredita. Većina ih je sa promjenjivom stopom, a prosječan iznos je oko 34.000 eura.

“Dobro je što je dužnicima na raspolaganju mjera Narodne banke Srbije produženja otplate za pet godina, ali do sada nema velikog zanimanja. To nam je znak da gospodarska aktivnost i dalje postoji, da se građani mogu izboriti i sa tako uvećanim ratama”, kaže Vasić.

“I novo podizanje referentne kamate ECB-a neće se izravno odraziti na naše dužnike u eurima”, dodaje on. Najveći broj kredita vezan je za tromjesečni i šestomjesečni euribor i kako kom klijentu nailazi taj obračunski period, mijenjat će se i rate.

Tko je najlošije prošao?
Bankari kažu da svoje marže nisu mijenjali, ali da je promjenjivi deo kamate euribor skočio. To je stopa po kojoj banka na međubankarskom tržištu posuđuje novac, koji zatim plasira svojim klijentima putem ugovora o kreditu. Najgore su prošli, međutim, građani koji su na početku otplate i još vraćaju kamatu banci, a mnogo bolje dužnici koji su stigli do vraćanja glavnice.

U Narodnoj banci Srbije nedavno su rekli da će ECB i tokom 2023. godine, u skladu sa svojim najavama, nastaviti zaoštravati monetarne uvjete. A to će se odraziti i na dalji rast kamatnih stopa na kredite u eurima na tržištu Srbije.

Na primjeru kredita od 64.000 eura na 25 godina, sa promjenjivom kamatom, podignutom krajem prethodne godine, rata je porasla 90 eura, oko 30 posto. Kod kredita od 45.000 eura, podignut prije tri godine, na rok od 25 godina, rata je veća za 60 eura.

Za kredit od 60.000 eura, uzetih na 20 godina 2007. godine, rata je porasla za 40 eura. Pretpostavka je da bi se poslije narednog obračuna, mjesečna zaduženja ovih kredita povećala za još pet do 20 eura.

Prema riječima Vladimira Vasića, kreditna aktivnost je smanjena, što je i očekivano. Podaci NBS-a za studeni 2022. godine pokazali su da je stanje stambenih kredita odobrenih stanovništvu iznosilo 580,5 milijardi dinara, što predstavlja rast za 11,3 posto na godišnjoj razini.

Posljednjih mjeseci primjećeno je usporavanje. U razdoblju od siječnja do studenog odobreno je za devet posto manje stambenih kredita u usporedbi s istim razdobljem 2021. godine.