Ukupna vanjskotrgovinska robna razmjena Srbije za period siječanj-prosinac 2022. godine iznosila je 70,2 milijarde dolara, i porasla je za 17 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

U eurima, ukupna robna razmjena iznosi 66,6 milijardi i viša je za 31,1, posto u odnosu na isti period prethodne godine, objavio je Republički zavod za statistiku Srbije.

Izvoz robe iz Srbije bio je u vrijednosti od 27,6 milijardi eura, a uvoz 39 milijardi eura, pa je deficit iznosio 11,4 milijardi eura, što je povećanje od 61,1 posto u usporedbi s prethodnom godinom.

Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila samo 70,6 posto i manja je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 75,6 posto.

Promatrano regionalno, najveće udjele u izvozu Srbije imala je, već prema tradiciji, regija Vojvodine (33,6 posto), slijedi Beogradska regija (23,3), Šumadije i Zapadne Srbije (21,0), regija Južne i Istočne Srbije (19,9), a oko 2,1 posto izvoza je nerazvrstano prema teritoriju.

Najveći udjel u uvozu Srbije imala je Beogradska regija (42,0 posto), potom slijedi Vojvodine (33,8), Šumadije i Zapadne Srbije (12,5), Južna i Istočna Srbije (8,0). Vanjskotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini.

Zemlje članice Europske unije čine 58,7 posto ukupne razmjene. Zemlje sa kojima Srbija ima potpisan CEFTA sporazum o vanjskoj trgovini su drugi po važnosti partner sa kojima je suficit u razmjeni bio oko 2,4 milijarde eura, jer je izvoz iznosio 4,4 milijarde, a uvoz dvije milijarde eura.