Primjetno je da je najviše vinograda na prodaju u Vojvodini, u okolini Inđije, Zrenjanina, kao i u Slankamenačkom vinogorju…

”Prodajem vinograd u okolini Sremskog Karlovca. Zasađen je 2012. godine i u punom je rodu. Na njemu su zasađene dvije sorte grožđa – sauvignon bijeli i merlot, ukupno oko 7500 trsova. Ima fantastičan pogled na Dunav.” Oglasi vrve fotografijama fantastičnih, često i vrhunskih sadnica vinove loze koje se trenutno mogu kupiti po akcijskim cijenama.

Zašto odustaju od vinarstva?
Istodobno, raste broj vinarija koje proizvode vrhunska vina, a rezultati u ovom sektoru su sve bolji. Površine pod rodnim vinogradima u Srbiji iznose oko 22.000 hektara. Broj registriranih vinarija porastao je za 55 posto. Od 2016. u vinogradarski upisnik upisano je 1025 novih proizvođača grožđa i 1163,7 ha vinograda. Od ukupno proizvedenog vina – 15,9 milijuna litara je od domaćeg grožđa, dok je 13,6 milijuna litara od uvoznih sirovina, uglavnom iz Sjeverne Makedonije.

Kad pogledate Srbiju, kaže za “Politiku” enolog Vladan Nikolić, mi imamo izuzetno malo površine pod vinogradima u odnosu na neke druge zemlje, površinom čak i manje od Srbije.

Negdje oko 7.800 hektara pod vinogradima u Srbiji smatra se pogodnim za proizvodnju vina. Makedonija, primjerice, ima blizu 30.000 hektara, a Slovenija oko 20.000”, kaže Nikolić.

Nedostaje radne snage
Problem je, međutim, što većina onih koji su ušli u ovaj posao nisu bili iz branše, nisu znali što ih čeka. Očekivali su brzu zaradu, a ovo je vrlo složen posao. Drugi problem je, dodaje, nedostatak radne snage.

Uz svu mehanizaciju, vinograd zahtijeva i određeni fizički rad, kvalitetnu radnu snagu, a u tom segmentu je sve lošije, izuzetno je teško naći one koji će raditi, a cijene dnevnica rastu. Otegotna okolnost su i nevjerojatno visoke cijene zemljišta, posebno u Vojvodini, ali i u Šumadiji.