Razmjena elektroničkih računa do kraja 2024. bit će obaveza za sve poduzetnike. Država, odnosno Porezna uprava tako proširuje obvezu koja je 2019. uvedena za javne naručitelje i one koji s njima posluju.

Širenje obveze na sve poslovne subjekte zapravo je implementacija pravila iz europske direktive, a koja nalaže da države moraju pratiti PDV u stvarnom vremenu. Tim pravilima, a koja bi trebala donijeti korist svima osim onima koji love u mutno, sada se napokon u punoj mjeri prilagođava i Hrvatska.

Kraj 2024. rok je za implementaciju projekta nazvanog Fiskalizacija 2.0 – Implementacija sustava za bezgotovinsko plaćanje putem eRačuna s integriranom e-arhivom te naprednog online knjigovodstva u sustavu PDV-a, a financirat će se iz NPOO-a u iznosu od oko 100 milijuna kuna, odnosno 13 milijuna eura.

Prednosti digitalne razmjene
Tvrtka Gumiimpex – GRP iz Varaždina koja se bavi proizvodnjom gumeno-tehničkih proizvoda te reciklažom otpadnih auto-guma, elektroničke je račune u poslovanju koristila puno prije nego što je država proširila obvezu kroz Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi.

Damir Kirić, direktor Gumiimpex GRP-a, ističe da im je trenutačno udio elektroničkih računa u ukupnom broju računa na oko 70% te raste iz godine u godinu.

“Primjerice, od 2016. do 2019. udio je bio oko 30 posto. Kada je eRačun postao obvezan u javnoj nabavi, prešao je 50 posto”, ističe Kirić navodeći više prednosti digitalne razmjene računa. “ZA Gumiimpex je glavna prednost što svi eRačuni idu direktno u naš DMS sustav i prolaze kroz proces obrade računa dok fizičke račune moramo ručno unositi”, objašnjava.

Projekt Fiskalizacija 2.0 stoga pozdravlja jer će im omogućiti, kaže, automatizaciju cijelog tijeka ulaznih računa, a što trenutačno nije moguće jer velike kompanije koriste eRačune, dok to još nije raširena praksa među malima.

Marko Emer, predsjednik Uprave tvrtke Elektronički računi, objašnjava da se projektom Fiskalizacija 2.0 ne uvodi ništa novo u segmentu razmjene eRačuna već se proširuje primjena elektroničke razmjene dokumenata između poreznih obveznika, između ostalog, i s ciljem praćenja PDV-a u stvarnom vremenu.

“Kada kažem da država tim projektom ništa ne uvodi, nego proširuje, primarno mislim na činjenicu da više od 100 tisuća subjekata već danas razmjenjuje eRačune, od čega ih 60 tisuća aktivno i šalje”, naglašava Emer.

Ovim projektom, piše na stranicama Porezne uprave, bit će olakšane porezne prijave, smanjen će biti broj potrebnih obrazaca, bit će omogućen uvid u rokove plaćanja i poštivanje rokova plaćanja, uvid u trenutačno poslovanje pojedinog poreznog obveznika, aktualna provjera boniteta…

Država, ali i poslovni subjekti, od projekta Fiskalizacija 2.0 trebali bi imati brojne koristi. Što se države tiče, trebao bi joj omogućiti uvođenje reda u sustav i, navodi predsjednik Uprave tvrtke Elektronički računi, “rješavanje rak rane hrvatskog gospodarstva jer će Porezna uprava imati mogućnost uvida u rokove plaćanja, ali i poštivanje njihovih rokova”.

Marko Emer; Damir Kirić

Krenulo slanjem anketa
“Navedeni projekt Fiskalizacija 2.0 uključivat će fiskalizaciju i poslanih i primljenih računa, što znači da će kupac morati potvrditi preuzimanje eRačuna, čime nedvojbeno pokazuje tko je i kada preuzeo eRačun te kada je počela teći valuta plaćanja. Što se tiče koristi za čitavo gospodarstvo, treba naglasiti da je fiskalizacija bezgotovinskih plaćanja učinkovit način borbe protiv sive ekonomije i poreznih prevara vezanih uz povrat PDV-a. Usto, elektronički račun doprinosi i zaštiti okoliša upotrebom digitalnog umjesto “papirnatog” arhiva računa”, navodi Emer.

Koristi za poduzetnike, pak, svode se na smanjenje troškova te administrativno rasterećenje. Tako više neće morati ručno prepisivati podatke s računa već će ih u računovodstvene programe učitavati jednim klikom, napominje Emer. To, nastavlja, smanjuje operativni trošak, pogreške u radu te rasterećuje administrativno poslovanje.

Također, broj obrazaca u poreznom knjigovodstvu bit će manji te će biti povećana transparentnost poslovanja. Navodi i da je EU prepoznala da se ušteda od elektroničkih računa kreće od 7 do 20 eura po računu, što je u Hrvatskoj na godišnjoj razini procijenjena ušteda od oko 850 milijuna eura, i to samo u segmentu javne nabave. Na razini cijele EU, iznosi Emer, procijenjene su uštede od oko 423 milijarde eura godišnje.

“Velik pomak dogodio se uvođenjem Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, ali i kroz ovaj projekt. Mnogi će se odvažiti već od sutra proširiti bazu kupaca prema kojima će slati eRačun”, procjenjuje Emer.

Država pritom misli i na one kojima bi troškovi uvođenja bili nerazmjerni koristima koje bi dobili iz takvog načina poslovanja. Za njih će, piše na stranicama Porezne uprave, biti uspostavljena besplatna aplikacija za izdavanje eRačuna. Kako to točno planiraju organizirati i provesti iz Porezne uprave do zaključena teksta nisu odgovorili.

U projekt su krenuli slanjem anketa kojem će dobiti detaljni uvid kakva je zastupljenost eRačuna u Hrvatskoj. Nakon nje slijede i konkretne aktivnosti – uspostava sustava za prijavu bezgotovinskih računa Poreznoj upravi, potom implementacija sustava bezgotovinskog plaćanja putem eRačuna u B2B segmentu s integriranom e-arhivom te aktivnim, jedinstvenim i naprednim online knjigovodstvom u sustavu PDV-a.