Sukob u Ukrajini i njegove posljedice zamijenili su pandemiju kao glavnu kočnicu rasta svjetske trgovinske razmjene, a Hrvatska zbog geopolitičkih prilika ima veliku šansu u ICT industriji i proizvodnji strojeva i opreme, jer velike kompanije traže mogućnosti za skraćivanje svojih dobavnih lanaca, stoji u analizi Boston Consulting Group (BCG) “Protekcionizam, pandemija, rat i budućnost trgovine”.

Naglašava se da će se standardni trgovinski obrasci promijeniti, ali ne samo kao rezultat rata u Ukrajini, već i zbog sve manjeg oslanjanja zapadnih zemalja na trgovinsku razmjenu s Kinom te uspona gospodarskih blokova kao što je Asocijacija zemalja jugoistočne Azije (ASEAN), ocjenjuju u BCG-u.

Energetika će biti sektor koji će biti pod najvećim utjecajem kočenja globalne trgovinske razmjene. Procjenjuje se da će Europska unija od 2023. do 2031. povećati uvoz energije iz SAD-a za 338 milijardi dolara te će se golema ekspanzija dogoditi i u trgovini sa zemljama ASEAN-a, Afrikom, Bliskim istokom i Indijom.

Nestao valutni rizik
Iz BCG-a procjenjuju da će se trgovinska razmjena između EU-a i Rusije naglo smanjiti, budući da zapadna Europa nastoji smanjiti svoju ovisnost o ruskoj nafti i plinu. Uslijed toga, Rusija će nastojati svoje trgovinske tokove premjestiti iz Europe u druge regije, posebice Kinu i Indiju. Kao i SAD, EU je također zauzela sve oprezniji stav prema Kini.

Rast međusobne trgovine se usporava, na skromnu stopu od 2,3 posto do 2031. godine te će iznositi 72 milijarde dolara. Tomislav Čorak, partner u BCG-u, ističe da svjedočimo vremenu tektonskih promjena u globalnoj trgovinskoj razmjeni. U BCG-u predviđamo da će se trgovinska razmjena oporaviti od usporavanja pod utjecajem pandemije i rasti po stopi od 2,3 posto godišnje, no to više neće biti trgovinska razmjena kakvu smo poznavali proteklih četrdesetak godina.

Tijekom sljedećih desetak godina, globalna trgovinska razmjena će, najviše pod utjecajem geopolitičkih silnica, postati u većoj mjeri regionalizirana”, kaže Čorak. Dodaje da je Hrvatska dobro pozicionirana da se okoristi ovim promjenama.

“Članstvo u EU unutarnjem tržištu omogućava nam da trgujemo pod jednakim uvjetima kao i ostalih 26 članica, koje već predstavljaju više od 70 posto hrvatske vanjskotrgovinske razmjene. Problematično je što veći dio te razmjene otpada na uvoz niževrijednih roba i usluga, što nas ne čini konkurentnima.

Nakon uvođenja eura, za Hrvatsku je nestao valutni rizik u vanjskotrgovinskoj razmjeni s članicama EU, što nam otvara goleme prilike za privlačenje izravnih stranih ulaganja nužnih za transformaciju ekonomije i razvoj djelatnosti s višom dodanom vrijednošću.

No, tu ćemo se natjecati sa Slovačkom i Slovenijom, koje su već od globalnih kompanija identificirane kao zemlje u kojima mogu diverzificirati svoje nabavne lance. Tako globalne kompanije smanjuju svoju ovisnost o Kini, dok u isto vrijeme grade proizvodne kapacitete za tržište cijele EU”, smatra Čorak.

Pobjeda ASEAN-a
U tom kontekstu, smatraju u BCG-u, Hrvatskoj se otvaraju značajne prilike za razvoj u proizvodnji strojeva i opreme te ICT-u, jer ima znanja i iskustvo u inženjerskim tehnologijama. No, to će zahtijevati značajna ulaganja u infrastrukturu te stručna znanja i vještine, kao i pametne politike za privlačenje stranih i zadržavanje domaćih IT stručnjaka.

Konzultanti u svojoj analizi procjenjuju da će posljedica usporavanja trgovinske razmjene zapadnih zemalja s Rusijom i Kinom biti porast trgovine između sjevernih i južnih regija jer će te zemlje pronalaziti nove trgovinske partnere u Africi, Južnoj Americi i jugoistočnoj Aziji.

Jasni pobjednici, smatraju u BCG-u, su zemlje ASEAN-a koje će vjerojatno vidjeti nove trgovinske prilike, posebice s Kinom, Japanom, SAD-om i EU-om. One će, navode, povećati trgovinu za više od tisuću milijardi dolara od 2023. do 2031. godine.