Prošla je godina bila turbulentna za tehnološki sektor, barem onaj u SAD-u. Vrijednost je njihovih dionica na američkim burzama pala za više od 40 posto. Microsoft, Meta, Twitter, Stripe i brojni drugi odgovorili su rezanjem ili najavom rezanja broja zaposlenih.

Neki su jednorozi izgubili status kompanija vrednijih od milijardu dolara. Investitori će stoga, kažu analitičari, u ovoj godini biti mnogo oprezniji i manje skloni ulagati u rizične startup projekte.

Nikad zanimljivija situacija

Davor Runje, predsjednik Hrvatske udruge nezavisnih izvoznika softvera (CISEx), kaže da je, što se Amerike tiče, najgore prošlo te da se vide znakovi oporavka. “U IT-u nije bilo krize od 2008. U tih 15 godina industrija je kontinuirano rasla te se u jednom trenutku morala korigirati, posebno nakon strahovitog rasta tijekom koronakrize.

Rekao bih da je došlo do svojevrsnog čišćenja. Tako je i s investicijama, posebno u SAD-u, gdje je bilo mnogo loših ulaganja. Danas se zbog psihoze ipak traže bolje prilike, a investitori koriste situaciju kako bi dobili bolje popuste. Ova kriza je, vjerujte mi, ništa prema onome čemu smo svjedočili 2000. za vrijeme dot-com balona”, objašnjava Runje.

Trenutna će se situacija u najjačem gospodarstvu svijeta, sa zakašnjenjem, odraziti i na Europu, pa onda i na Hrvatsku. “Startupovci koje su surađivali s velikima kompanija svojevrsnu su ‘krizu’ osjetili već prošle godine, no oni koji su radili sa srednjim i malim tvrtkama nisu imali potres u prihodima”, kaže Runje.

No, njegove prognoze, kao uostalom i ostalih naših sugovornika, nisu pesimistične. Dapače. Kako kaže, situacija u tehnološkom, odnosno IT sektoru, nikada nije bila zanimljivija i dinamičnija. “S umjetnom inteligencijom, GPT chatbotom i drugim inovacijama, dolazimo u fazu novog interneta. Strahovito se puno toga otvara, bit će mnogo novih poslova, novih ulaganja i novih firmi”, ističe. Prilike koje donosi nova tehnološka “revolucija”, smatra Runje, domaći startup sustav itekako ima kapaciteta iskoristiti.

“Nove su generacije vrlo ambiciozne, gladne uspjeha i pune vjere da će uspjeti. Usto, danas, u odnosu na desetak godina ranije, imaju uzore, brojne primjere ljudi koji su uspjeli i koji kroz mentorstva dijele svoja znanja. Lakši je pristup tržištu i financiranju. Sve to čini kombinaciju koja je dugoročno recept za uspjeh”, smatra ovaj IT stručnjak, poduzetnik i predsjednik CISEx-a, naglašavajući i važnost ulaska u eurozonu i Schengen koji će sigurno doprinijeti atraktivnosti domaće startup scene.

Prema mišljenju Frane Šesnića, direktora Zicera, zagrebačkog inovacijskog centra, tehnološki će sektor biti najmanje pogođen krizom koja se najavljuje. “Vjerujem da će upravo tehnološki sektor imati najmanje negativne posljedice ovih turbulencija jer je upravo on nužan kako bi svijet funkcionirao na nama prihvatljiv način”, ističe dodajući da smo tome svjedočili tijekom korona krize. No upozorava, jasno je da će morati proći svojevrsnu konsolidaciju.

”Doći će do filtriranja u smislu kvalitete i kompetencija, ali će potrebe definitivno rasti. Svi oni koji već sada rade na zdravim i održivim temeljima, neće imati značajnije posljedice. Problem će nastati kod onih koji su na bilo koji način napuhali svoju vrijednost iznad realne i održive, pa će tako kod njih pad biti drastičan i bolan.

Ako nisu zanimljivi tržištu, neće biti ni investitorima. Upravo će ova kriza pokazati tko prodaje rješenja, a tko maglu. Tržište i investitori će sigurno poslati poruku ‘car je gol’ svima koji ne pokažu konkretne održive modele. To vrijedi za globalne, ali isto tako i za lokalne tehnološke tvrtke”, smatra Šesnić.

Novca neće nedostajati

A one pak, smatra Dejan Iličić, direktor AI Centra Lipik, ne moraju biti zabrinute.”Naše je startup tržište u velikom rastu, odlično se razvija i vjerujem da će se unatoč mogućoj ekonomskoj krizi i dalje uspješno razvijati”, ističe. Rast ovog sektora u konačnici potvrđuju i brojke. Prihod je domaće IT industrije u pet godina, od 2017. do 2021. porastao 57 posto na 32 milijarde kuna (4,2 milijarde eura), od čega je trećina (11,9 milijardi kuna) ostvarena na inozemnim tržištima. Pritom izvoz IT tvrtki godišnje u prosjeku raste 19 posto. Broj je zaposlenih u istom periodu povećan s 27 na 39 tisuća. Industrija se može pohvaliti i većim VC ulaganjima, a koja su u 2021. prešla milijardu kuna (1,2 milijarde kuna).

Da novca unatoč najavama opreznijeg ulaganja neće nedostajati uvjerena je poznata domaća anđeo investitorica Ivana Šoljan. Samo ga, smatra, treba aktivirati. “Oni koji su do sada ulagali, ulagat će i dalje, a oni koji nisu i dalje neće”, opisuje situaciju na sceni napominjući da situaciju u SAD-u ne možemo uspoređivati s onom u Hrvatskoj jer ovdje vladaju drugačiji principi investiranja.

Dobre ideje i projekti, slažu se svi sugovornici, neće imati problem dolaska do kapitala. Dejan Iličić tako navodi da su investicije u startup projekte u Hrvatskoj u konstantnom porastu te napominje da se za razvoj novih tehnologija i inovativnosti otvaraju i brojne prilike financiranja kroz EU fondove. “Vjerujem da će startupi iskoristiti ono što se nudi iz raznih izvora financiranja. Smatram da je i dalje u Hrvatskoj odličan trenutak za pokrenuti startup i probati uspjeti”, kaže.

I Renata Brkić, investitorica i suosnivačica Feelsgood Capitala teškog 30 milijuna eura, ističe da ne očekuje da će doći do velikih promjena u okolini. “U ranim fazama razvoja u koje naš fond ulaže, potentni projekti u rukama posvećenih timova, bez obzira na globalne turbulencije, uvijek će ostati visoko na radaru investitora”, ističe. Napominje pritom da u EU postoji snažna politička volja i sredstva da se sektor podrži, pa vjeruje da se američke turbulencije neće u većoj mjeri preliti na Europu.

Ovaj fond, koji je s radom počeo u srpnju 2021. i koji ulaže u kapital za rast startup poduzeća u Hrvatskoj i Sloveniji i to u projekte koji proizvode pozitivan društveni učinak, do danas je uložio u deset projekata i iskoristio trećinu njegove vrijednosti. Brkić ističe da je ključan element svake njihove investicijske odluke ocjena tima “koji treba provesti prezentirane planove”.

Tim, odnosno osoba, najvažniji je faktor pri odluci o financiranju i Ivani Šoljan. “Pri odluci o ulaganju važno mi je da se radi o osobi koja je dovoljno uporna jer kada počinjete od nule susrećete se s brojnim izazovima. Važno je ne pokleknuti i ne bojati se neuspjeha. To, dakle, mora biti netko tko ima žar, strast i ne boji se pasti”, ističe Šoljan.

Novac za početak

A takvima, koji su najčešće bez poduzetničkog iskustva i samo s idejom, u Hrvatskoj se najteže probiti. Tome je tako jer još uvijek nemamo razvijen sustav financiranja u ranim fazama razvoja. Na ovaj problem posebno upozoravaju Šoljan i predsjednik CISEx-a Davor Runje. “Ekosustav se svodi na nekoliko privatnih investitora i to uglavnom onih koji su bili uključeni u startup svijet. Mladi startupovci u Hrvatskoj, nažalost, i dan-danas ovise o ulaganjima roditelja, obitelji i prijatelja jer su ostali izvori financiranja vrlo skromni”, upozorava Šoljan. Runje dodaje da ovo financiranje mora biti lokalno jer je nerealno očekivati da će mali domaći startup koji je tek u razvoju dobiti “10 tisuća dolara od investitora u Americi”.

No dvoje ljudi koji, uz sve što rade, i mentoriraju osnivače startupova, imaju dva različita rješenja problema. Za Runju su to porezne olakšice za investitore, a ako se pita Ivanu Šoljan, u rano bi se financiranje trebale uključiti domaće velike kompanije.

”Sve velike kompanije, i privatne i državne, da ih ne nabrajam, trebale bi ulagati u startupove. To može biti organizirano tako da ulažu nišno, odnosno u one startupove koji razvijaju rješenja koja bi i njima koristila. Također, motiv može biti želja da se startup sektor uspješnije razvija. To bi svima trebalo biti u interesu jer ako ulažemo u razvoj lokalnih tvrtki koje razvijaju vlastita rješenja i proizvode u konačnici ulažemo u rast i razvoj”, predlaže Šoljan.

Ističe da bi to bio potez koji bi za velike kompanije uistinu bio malen, a kada bi odlučile uložiti samo jedan posto svoje dobiti, stvorile bi ogromne prilike za brojne startupove. A upravo će broj malih biti ključan u uspješnosti ekosustava. “Da biste dobili jednog jednoroga, morate imati na stotine malih tehnoloških tvrtki”, ističe Runje. Po njemu najbolje ćemo ih razviti ako uvedemo porezne olakšice za investitore u startupove u ranoj fazi razvoja. Ističe primjer Velike Britanije koja ih je uvela prije deset godina te danas više od 50 posto jednoroga u Europi dolazi upravo iz ovog tehnološkog centra Europe.

”Velika Britanija ima klubove investitora anđela koji broje do 20 tisuća članova, a koji ulažu godišnje po 10 tisuća eura. U Hrvatskoj su pak takva ulaganja još uvijek rezervirana samo za elitu, odnosno one koji imaju mnogo novca”, opisuje situaciju Runje. Građane, dakle, poreznim politikama treba potaknuti da umjesto u rentu, koja ne donosi nikakvu dodanu vrijednost, ulažu u tehnološki sektor i inovacije.

U konačnici, kaže Runje, smjer je to u kojem ide većina europskih država, a koje danas razmišljaju o tome kako porezne olakšice proširiti dok se u Hrvatskoj još uvijek razmišlja kako ih uvesti.

No pomaka, ističe, ima jer su IT udruge predvođene CISEx-om, uvođenje olakšica uspjele progurati u Strategiju digitalne Hrvatske, što im daje nadu da bi se stvari ipak mogle promijeniti.