HGK-ovo opipavanje “bila” za aktivaciju mrtvog nekretninskog kapitala i razvijanje vlastitog hotelskog i konferencijskog biznisa, čini se, ima rezultata.

Na javni natječaj na kojemu je Gospodarska komora tražila neobvezujuće ponude za dva projekta, jedan prenamjenu postojeće zgrade na splitskoj rivi u gradski hotel i obnovu zgrade nekadašnjeg motela Panorama u Rijeci, te drugi partnera za greenfield projekt gradnje poslovno-konferencijskog centra u Zagrebu, javila su se dva potencijalna ulagača, neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik. U HGK zasad ne izlaze s detaljima.

Na upit o tomu koliko je ponuda pristiglo za svaki od projekata, tko su ponuđači i koja je procijenjena vrijednost ulaganja nismo dobili odgovor. Tek potvrđuju da su ponude zaprimili.

Detaljna analiza
”Evaluacija pristiglih ponuda je u tijeku, a o rezultatima će javnost biti pravovremeno i potpuno obaviještena”, odgovaraju u HGK. Neslužbeno se moglo čuti da je natječaj izazvao zanimanje i veći broj upita, a da je od dva zainteresirana kandidata koji su i dostavili ponude jedan voljan ulagati samo u projekt centra u Zagrebu, dok je drugi zainteresiran za sva tri projekta, i u Zagrebu, i Splitu i Rijeci.

U tijeku je, dakle, detaljno analiziranje kandidata i utvrđivanje ispunjavaju li uvjete koje je u natječaju postavio HGK. U slučaju Splita i Rijeke tako će u obzir doći samo ako su u prethodne tri godine upravljali s najmanje pet hotela i s najmanje tisuću turističkih ležaja, odnosno imovinom vrjednijom od 150 milijuna kuna. Za zagrebački konferencijski centar ključna će biti financijska snaga ponuđača.

Kako stoje potencijalni kandidati, već kroz tjedan dana trebalo bi biti jasnije, kada će posebna komisija utvrditi hoće li uputiti pozive za razgovore s kandidatima, na kojima će utvrditi što su spremni i kadri ponuditi i kako će realizirati planove.

Sugovornici iz HGK kažu da će ovisno o tomu uslijediti i raspisivanje obvezujućeg natječaja, no nije isključeno i da, ne nađe li se zajednički jezik, uslijedi raspisivanje novog neobvezujućeg natječaja. To posebice vrijedi za zagrebački projekt.

No, nije u takvom slučaju isključeno i da Komora krene u realizaciju projekata sama, prvenstveno u slučaju riječkog motela Panorama, pa i splitske palače, ali bi se to odvijalo puno sporije i u više faza.

Tim putem se, primjerice, već započelo na projektu riječkog motela, za koji su već prije nekoliko godina pripremili projekt, obavljeni pripremni radovi, ishođene potrebne dozvole, očišćene ruine i pripremljeno gradilište.

Procjene vrijednosti
Procjene su da bi za taj projekt bilo dovoljno najmanje 15 milijuna eura, dok je za splitsku palaču, koja je trenutno sjedište županijske gospodarske komore i radno mjesto za 10 zaposlenika, potreban daleko manji iznos, manje od 5 milijuna eura.

No, to su tek grube procjene kojima se baratalo prije pripreme natječaja. Slučaj zagrebačkog centra složenija je priča, jer partner bi trebao donijeti i zemljište na kojemu bi se projekt realizirao, od 7 do 12 tisuća četvornih metara u zoni javnog gradskog prijevoza.

Želja je HGK-ovaca i da to ne bude običan objekt, nego posebna arhitektura sa suvremenim rješenjem, znači gradnja od obnovljivih i “zelenih” materijala, a po kojoj bi Zagreb bio prepoznatljiv.

Naravno da u HGK priželjkuju da te projekte idu sa strateškim partnerima, a zadovolje li prve uvjete, s potencijalnim kandidatima tek slijede konkretniji razgovori. Hoće li ih, pak, pozvati i na predaju obvezujućih ponuda, očekuje se da će biti utvrđeno najkasnije do Uskrsa, s tim da sve odluke koje se tiču ovih projekata, mora najprije odobriti Skupština HGK.