Godišnja stopa inflacija u Hrvatskoj izgledno je dotaknula vrhunac u prosincu i mogla bi nastaviti padati zbog nižih cijena hrane i energije, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u ponedjeljak.

“U Hrvatskoj je trend inflacije vrlo sličan kao u eurozoni, ali je viši. Iako slijedi trend eurozone, u Hrvatskoj je inflacija viša što je u skladu sa zemljama istočne Europe u kojima je BDP po stanovniku niži, pa cijene hrane i energije imaju veći učinak”, rekao je Vujčić novinarima na seminaru uoči konferencije Vlade i HNB-a “Hrvatska – 20. članica europodručja”.

Neće biti recesije
Govoreći o uvođenju eura Vujčić je rekao da “treba pričekati službene podatke, no da su cijene energije i hrane u prva dva tjedna u siječnju na godišnjoj razini niže nego prije”. Napominje, međutim, da HNB ne prati cijene (uslužnih) usluga kod malih poduzetnika.

Na pitanje hoće li sada s usporavanjem inflacije, Europska središnja banka (ECB) nastaviti jednakim intenzitetom podizati kamatne stope, od 50 baznih bodova, Vujčić kaže da ne bi spekulirao.

“Toplo vrijeme u Europi ove zime je smanjilo rizik recesije u Europskoj uniji i eurozoni, prije dva mjeseca glavni rizik su bile moguće redukcije energenata. Sad je izvjesno da recesiju nećemo imati, iako će ona u nekim zemljama možda biti plitka i kratka”, kaže guverner napominjući da je u smirenijem okruženju jednostavnije provoditi podizanje kamatnih stopa.

“Iako je opća stopa inflacije pala, temeljna inflacija u eurozoni je porasla. Aktualne prognoze zahtijevaju daljnje podizanje kamatnih stopa”, kaže. Potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis ističe da je Hrvatska ušla u eurozonu u pravo vrijeme bez obzira na inflaciju.

Istaknuo je da ekonomski benefiti eura omogućuju zemlji da se jeftinije zadužuje, donosi transparentnost cijena što je posebno važno u turističkim zemljama poput Hrvatske. S kunom vezanom za euro, monetarna politika u Hrvatskoj je slijedila monetarnu politiku ECB-a, smatra, ali nije imala koristi od formalnog članstva u eurozoni.

”Zbog visoke inflacije stvari su danas nešto teže, Vlada radi na mjerama da ju suzbije. Iz povijesne perspektive, inflacija je bila niska kad je Latvija uvodila euro, a i tad je oporba bila protiv baš zbog niske inflacije. Mislim da je tajming Hrvatske bio dobar bez obzira”, kaže. Osvrćući se na inflaciju u eurozoni, ističe da se inflacija proširila kroz cijelu ekonomiju i bit će potrebno vrijeme da se ona smiri unatoč padu cijena energenata.

Euro širi doseg
“Euro je mlada, ali dobro afirmirana valuta, druga po jačini i rezervna svjetska valuta. Njezino korištenje se širi i euro će i dalje širiti svoj doseg, imati ulogu u razvoju europske ekonomije i Europe”, zaključuje Dombrovskis.

Anketa koju je EK provela u Hrvatskoj nakon prelaska na euro pokazuje da velika većina hrvatskih građana smatra da je prelazak prošao neometano i učinkovito. Čak 88 posto smatra da su dobro informirani o euru, 61 posto da je prelazak bio neometan i učinkovit, 81 posto nije imalo problema pri razmjeni kuna u eure ili pri podizanju gotovine iz banaka tijekom prvog tjedna.