Svaki poslovni subjekt mora voditi računa o intelektualnom vlasništvu, a upravljanje znači da morate imati strategije kako vlastite intelektualne tvorevine zaštititi i plasirati ih na tržište, ali i kako se odnositi prema tuđim tvorevinama.

Poručila je to profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta Romana Matanovac Vučković na okruglom stolu Odjela za obrazovanje HGK “Upravljanje intelektualnim vlasništvom u organizaciji”. Na skupu je predstavljena knjiga “Upravljanje intelektualnim vlasništvom u organizaciji” skupine autora u kojoj su uz Matanovac Vučković još Petar Mišević, Ivana Kanceljak, Matija Kikelj i Dominik Mišević.

Samo 7 patentnih prijava
Prema inovacijskoj uspješnosti s 66,5% prosjeka EU-a Hrvatska sje u najslabijoj inovacijskoj skupini, gotovo dvostruko slabija od lidera Danske, Finske, Švedske i Belgije.

Potpredsjednik HGK Dragan Kovačević naveo je da, iako postoje iskoraci, nismo zadovoljni s patentima jer je sa 7 patentnih prijava na milijun stanovnika RH pri dnu ljestvice EU. Upravo su patenti prema autorima ove knjige zaštita izuma kao najvišeg stupnja inovacija i sa sposobnošću primjene i u industriji i u poljoprivredi, a to jasno po njemu govori da “naš razvojni imperativ mora biti snažnije ulaganje u istraživanje i razvoj te da se ovaj udjel od 1,29% u BDP-u mora udvostručiti”.

Tu Kovačević vidi doprinos ove knjige kao dodatni poticaj i gospodarstvenicima i znanstvenicima, a isti je slučaj i u području kreativne industrije, ocijenio je državni tajnik Ministarstva kulture i medija Krešimir Partl.

Ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Ljiljana Kuterovac dijeli uvjerenje da će knjiga dati značajan doprinos informiranju gospodarske i opće javnosti, a sve to u kontekstu na skupu naglašene važnosti intelektualnog vlasništva u stvaranju perspektive razvoja, dok poduzeća zasnovana na tehnologijama i na znanju danas kreiraju više od 4% BDP-a i nositelji su gospodarskog rasta i razvoja.

O tome kako se u poslovanju vode strategije upravljanja Intelektualnim vlasništvom govorili su potpredsjednik Atlantic Grupe za korporativne aktivnosti Neven Vranković, direktorica Podravke u Sektoru poslovne održivosti i zelene transformacije Nataša Mikuš Žigman te član Uprave Hrvatske poštanske banke Ivan Soldo.

Atlantic grupa koja djeluje u više od 40 zemalja i realizira 900 milijuna eura prometa, u odnosu na razdoblje od prije 30 godina kad je krenula, danas bilježi ogromnu razliku koja postoji u velikoj bazi intelektualnog vlasništva – 2000 različitih žigova, patenata i industrijskih dizajna koji su bili pretpostavka razvoja Atlantica.

Kompanija za sebe voli reći da je kuća brendova; oko 99% prodaje potiče od proizvoda koji imaju neki oblik intelektualnog vlasništva. Podravka posluje u više od 70 zemalja i ima više od 1300 žigova s centraliziranim upravljanjem. Podravka d.d. nositelj je i vlasnik svih svojih žigova, a surađuje s više od 50 lokalnih zastupnika za intelektualno vlasništvo.

Žig Vegeta zaštićen je u više od 100 država svijeta, sam žig Podravka u više od 50 država, a žig LINO u više od 30 država. I financijskoj industriji su važne inovacije, ali najrasprostranjeniji oblik je ‘know how’ znanje kao intelektualno vlasništvo koje se čuva kroz poslovne tajne.

Ugraditi u obrazovni sustav
Intelektualno vlasništvo je po definiciji skupo. Skupa je zaštita i skupo ga je stvoriti, ali profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Siniša Petrović ističe da ono dugoročno donosi koristi, a “postoji prostor u kojem država može poticajno djelovati prema poduzetnicima i pojedincima koji neposredno sudjeluju u stvaranju intelektualnog vlasništva”.

Dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu Igor Gliha smatra da je pojam intelektualnog vlasništva potrebno ugraditi i u obrazovni sustav, posebice visokoškolsko obrazovanje, jer mnoge struke i usmjerenja poput medicine, umjetničkih akademija, arhitekture ili ekonomije imaju potrebu za razumijevanjem pojmova i principa zaštite intelektualnog vlasništva.