Nakon što je u listopadu dosegla rekordnu vrijednost u proteklih 41 godinu, inflacija u Velikoj Britaniji drugi mjesec zaredom blago usporava. U siječnju se stopa inflacije potrošačkih cijena spustila na 10,5 posto (s prethodnih 10,7 posto u studenom) što je u srijedu ojačalo britansku funtu prema dolaru.

Usporavanje inflatornih pritisaka u skladu je s očekivanjima ekonomista, a premda tamošnjoj središnjoj banci signalizira da je monetarna politika na pravom putu, građanima je zasad slaba utjeha jer su cijene hrane i pića rastu najbrže od 1977.

Dok su niže cijene goriva i odjeće zaslužne za pad opće stope, hrana i bezalkoholna pića u samo godinu dana poskupjela su 16,8 posto vođena strelovitim rastom cijena jaja, mlijeka i sira, piše Reuters.

Posao BoE nije gotov
Bank of England predvidjela je da će stopa inflacije dosegnuti vrhunac u listopadu s 11,1 posto i potom sa stabilizacijom cijena energenata krenuti silaznom putanjom prema 5 posto krajem 2023.

Pritisak na rast cijena, međutim, ne prestaje zbog rigidnih okolnosti na tržištu rada pa financijska tržišta spekuliraju da će središnja banka na čelu s Andrewom Baileyjem podići ključnu kamatnu stopu na 4 posto sa sadašnjih 3,5 posto početkom veljače.

“Opća stopa inflacije može sniziti rizik od spirale plaća i cijena, no te brojke daju naslutiti da posao BoE još nije završen”, rekla je starija ekonomistica HSBC-a Liz Martins. Toj tezi u prilog ide usporedba uspješnosti u kontroli cijena s drugim zemalja, u kojoj Velika Britanija i dalje kaska jer je u SAD-u godišnja stopa inflacije u prosincu iznosila 6,5 posto, a u Njemačkoj 9,6 posto.

Reuters podsjeća da unatoč tome što je cijena prirodnog plina pala ispod razine na kojoj je bila prije godinu dana, netom prije invazije Rusije na Ukrajinu, i dalje je nekoliko puta viša nego sredinom 2021., a taj viši trošak nastavlja se ugrađivati u gospodarstvo.

Temeljna stopa inflacije, koja isključuje energente, hranu, alkohol i duhan zbog čega je dijelu ekonomista bolji pokazatelj inflatornih trendova, ostala je nepromijenjena na 6,3 posto u prosincu. Očekivalo se da će se temeljna inflacija korigirati naniže, na 6,2 posto.

Istodobno, inflacija cijena usluga porasla je na najvišu razinu od ožujka 1992., na 6,8 posto. Upravo usluge dio dužnosnika u BoE vide kao signal perzistirajućih cjenovnih pritisaka i sekundarni udar viših troškova energenata i plaća.

‘Noćna mora za budžete’
Komentirajući najnovije objavu statističara, britanski ministar financija Jeremy Hunt visoku inflaciju nazvao je “noćnom morom za obiteljske budžete” dodavši da udara na ulaganja tvrtki i zahtijeva rješavanje. “Koliko god bilo teško, moramo se držati plana da ju spustimo”, rekao je Hunt.

Britanska vlada zasad se opire zahtjevima sindikata javnih službi koji su krenuli u akcije nezadovoljnih jer im plaće zaostaju od prosjeka privatnog sektora i rastu bitno sporije od inflacije. Upravo inflacija maloprodajnih cijena, koja se obično koristi u pregovorima o plaćama, u prosincu je iznosila 13,4 posto.

Predviđanja za otočko gospodarstvo za ovu godinu su prilično sumorna. Očekuje se pad ekonomske aktivnosti zahvaljujući inflatornom nagrizanju raspoloživih dohodaka građana, padu životnog standarda te rastu nezaposlenosti. Ipak, koliko god izgledala sumorno, ta slika neće pokolebati nužnost daljeg zatezanja monetarne politike.

U BoE ne skrivaju da bi se, u uvjetima najbržeg rasta plaća u zadnja dva desetljeća, obuzdavanje inflacije prema targetiranih 2 posto moglo pokazati poprilično zahtjevnim pothvatom. U JP Morgan Assetu stoga očekuju da će središnja banka ključnu kamatnu stopu podići najmanje na 4,5 posto.