Problem nastaje iz razloga što se svaki pojedini korak koji definira poslovnu logiku mora implicitno specificirati. Posljedica je eksponencijalno povećanje složenosti sustava s brojem operacija nad kojima se vrši upravljanje. Ako sustav za orkestraciju sadrži takvu razinu složenosti, rezultat implementacije je obično potpuno odustajanje od projekta, ili zabrana bilo kakve promjene u ustanovljenim procesima. Time se automatski negiraju sve potencijalne dobiti orkestracije.

Najbolje rezultate u orkestraciji osigurava modeliranje procesa. U toj metodologiji svi parametri procesa postaju dio modela. Načelo modeliranja opisuje hijerarhijske odnose između objekata, koje automatski postaju dio modela. Zbog toga što poznaje u kakvom odnosu se nalaze pojedine komponente usluge, orkestrator automatski može izračunati posljedice promjena. Promjena može biti bilo koji dio životnog ciklusa procesa: njegovo kreiranje, izmjena parametara i brisanje. Ova naizgled jednostavna posljedica modeliranja ima presudnu ulogu u mogućnosti kontrole kompletnog životnog ciklusa kompleksnih poslovnih procesa.

Vedran Kedmenec, Verso Altima grupa

Površno gledajući, modeliranje je samo priprema podataka za razmjenu. Međutim, modeliranje je puno više od toga. Čak se i u vrlo naprednim rješenjima često zaboravlja kako se mogu modelirati i načini na koji se prate parametri kvalitete ostvarene usluge. To znači da model usluge ili poslovnog procesa u sebi sadržava dodatne podatke o parametrima kvalitete usluge, i što je još važnije, upute kako se jamčeni parametri trebaju pratiti. Provjera usluge je sastavni dio modela. Takva promjena načina pristupa definiciji usluge je moguća zbog primjene načela modeliranja.

Pošto je stvaranje modela od presudne važnosti za uspješnu primjenu orkestracije, postoje vrlo snažne inicijative za standardizaciju načina na koji se izrađuju modeli. Primjer takve standardizacije  je „Smart Data Models“ (smartdatamodels.org) projekt za inicijative vezane uz pojam pametnih gradova. Drugi primjer je standardizacija modeliranja telekomunikacijskih usluga korištenjem univerzalnog jezika za modeliranje (YANG).

Primjer modeliranja procesa

Cilj modeliranja je omogućiti potpuno automatsko upravljanje promjenama. Zbog toga što je cjelokupan proces modeliran, orkestrator zna koje korake je potrebno poduzeti kod grešaka u implementaciji, kod promjena u parametrima usluge i kod prestanka pružanja usluge. Dobiti od orkestracije korištenjem modeliranja najlakše se mogu predstaviti na primjeru implementacije telekomunikacijskih usluga. Pružatelj usluge u orkestratoru modelira sve čimbenike neke od svojih kompleksnih usluga. Orkestrator prilikom realizacije usluge koristi raspoložive resurse kako bi osigurao dogovorene parametre usluge. Operater orkestratoru daje vrlo apstraktan, minimalan skup podataka kojim opisuje svoju namjeru, čime se rasterećuje od potrebe za praćenjem tehničkih kompleksnosti vezanih uz samu uslugu. Orkestrator se nakon realizacije usluge koristi za praćenje jamčenih parametara usluge. U slučaju narušavanja kvalitete usluge, orkestrator može automatski napraviti preinake na komponentama od kojih se usluga sastoji kako bi se osiguralo očuvanje dogovorenih parametara kvalitete usluge. Cjelokupni procesi odvijaju se automatski, za tisuće nezavisnih korisnika istovremeno.

Zbog toga što je poslovni proces, odnosno korisnička usluga modelirana s kraja na kraj, pojavljuju se mogućnosti koje su neostvarive u klasičnom pristupu koji se temelji na određivanju točnih koraka postupanja. Ako dođe do promjene vrste opreme na kojoj je potrebno ostvariti uslugu, orkestrator automatski kreira konfiguraciju koju je potrebno implementirati na novoj opremi. Ako je zbog kvarova, grešaka ili optimizacija uslugu potrebno premjestiti na druge tipove uređaja, orkestrator će sam izračunati razlike u konfiguraciji na postojećim i novim uređajima i napraviti odgovarajuće promjene. Pri tome uvijek koristi načelo minimalnih promjena: modeliranje orkestratoru omogućuje da za svaki pojedinačni slučaj izračuna minimum promjena koje je potrebno izvršiti u konfiguracijama uređajima kako bi se sustav doveo iz trenutnog u ciljano stanje. Uvođenje orkestracije omogućuj vrlo visoku fleksibilnost u izboru tehnologije koja će se koristiti kao podloga za pružanje usluga. Operater prema orkestratoru uvijek šalje isti tip zahtjeva, svoju namjeru, ne uzimajući u obzir razlike u svojstvima komponenti koje će se koristiti za implementaciju namjere. Odgovornost orkestratora je automatska dodjela i provjera  konkretnih zadataka za svaku komponentu od koje se sastoji usluga. U tom kontekstu uloga orkestratora se može promatrati kao standardizacija načina na koji se definiraju (modeliraju) poslovni procesi.

Dobiti orkestracije

Orkestracija predstavlja sljedeći korak u digitalnoj transformaciji. Glavna dobit orkestracije je povezivanje odvojenih automatiziranih procesa u jedinstvenu cjelinu koja poslovni proces promatra s kraja na kraj. Zbog načina na koji se za potrebe orkestracije vrši modeliranje procesa, moguća je promjena očekivanja od kompleksnih sustava. Umjesto da se ciljevi definiraju kao koraci (novi djelatnik treba dobiti računalo, e-mail adresu, karticu za ulazak u zgradu, pristup korporativnoj mreži, lozinku za bežičnu mrežu), oni se definiraju prema namjeri (novi djelatnik počinje raditi sutra u osam sati ujutro).

Foto: Pixabay

Navedena promjena rezultira drastičnom promjenom cjenovne strukture u realizaciji postojećih usluga i omogućuje implementaciju procesa za koje bi troškovi realizacije prije uvođenja orkestracije bili prohibitivni. Korištenje principa modeliranja i primjena orkestracije također omogućuju pružanje prilagođenih usluga po troškovnom modelu koji je inače primjenjiv samo na masovne usluge. Prednosti masovne proizvodnje su evidentne, međutim posljedica je tendencija da se proizvode konfekcijske robe i usluge. Modeliranjem se u pojedinim segmentima uslužnih djelatnosti kao što su telekomunikacijske usluge mogu postići značajni pomaci prema ekonomičnom pružanju prilagođenih usluga.

Druga bitna karakteristika je značajno povećanje produktivnosti. Orkestracija omogućuje automatizaciju komunikacije između raznorodnih sustava. Time se iz lanca kreiranja usluge izbacuju neefikasnosti zbog potrebe za usklađivanjem podataka između silosa. Zbog toga što se usluga definira apsolutnim minimumom nužnih parametara (princip definicije temeljene na namjeri), velike su uštede u vremenu potrebnom za traženje odgovarajućih tehničkih parametara koje je podložno ljudskoj grešci. Sama eliminacija grešaka iz procesa dodano smanjuje troškove koji se pojavljuju u procesu otklanjanja grešaka.

Primjena orkestracije također omogućuje puno jednostavniji proces revizije i osiguranje usklađenosti sa standardima. Ako je model sukladan propisima, rezultati orkestracije uvijek će odgovarati ciljanim parametrima.

U svijetu u kojem se podaci mogu monetizirati, iz sustava za orkestraciju dobivaju se informacije koje daju dublji uvid u kvalitetu definiranih procesa. Praćenje parametara kvalitete procesa daje mogućnost kontinuirane i brze implementacije poboljšanja.

Primjena orkestracije u praksi

Orkestracija se trenutno vrlo intenzivno koristi u dvjema granama: pametni gradovi i telekomunikacijske usluge. To za posljedicu ima potpunu transformaciju načina na koji se pristupa definiciji pojma usluge. Dobar dio usluga na koje su korisnici navikli ne mogu se pružati po cijenama koje su kupci voljni platiti bez uvođenja orkestracije. Primjeri takvih usluga su Netflix ili YouTube. Korištenje njihovih usluga širom svijeta ne bi bilo moguće kada interni procesi ne bi bili orkestrirani. Nezavidna složenost upotrijebljenih metoda koje korisnicima osiguravaju zadovoljavajuću kvaliteta usluge potpuno je sakrivena od korisnika, ali dobrim dijelom i od samih vlasnika usluge. U ovom slučaju, orkestracija nije metoda kojom se unaprjeđuje sustav, orkestracija je preduvjet kako bi se takvi tipovi usluga uopće mogli pojaviti na tržištu.

Orkestracija kao načelo modeliranja, realizacije i praćenja poslovnih procesa sljedeći je korak u povećanju produktivnosti. Ključ uspješne primjene orkestracije nalazi se u primjeni kvalitetnih modela. Prilikom uvođenja orkestracije vrlo je bitno odabrati rješenje koje sadrži dovoljan broj dobro definiranih modela koji se uz minimalne prilagodbe mogu primijeniti u konkretnom slučaju. Sustav mora biti dovoljno dobro definiran da sadrži lako primjenjive modele, ali i dovoljno fleksibilan da se bez potrebe velikih troškova mogu vršiti nužne prilagodbe.

*Autor je Vedran Kedmenec, glavni tehnološki savjetnik, Verso Altima grupa