Suprotno percepciji te trenutačnoj galami i prozivanjima krivaca za poskupljenja u kontekstu uvođenja eura, prosinac 2022. zaključen je mjesečnim padom potrošačkih cijena.

Prema Državnom zavodu za statistiku, cijene su na kraju 12. mjeseca u prosjeku bile 0,3% niže u odnosu na studeni, čime se godišnja stopa inflacije nakon 13,5% u studenome s krajem prosinca spustila na 13,1%. U godišnjem prosjeku pak potrošačke su cijene lani bile 10,8% više nego godinu prije.

Prošlomjesečni pad je, doduše, u prvom redu rezultat nižih troškova prijevoza odnosno prosinačkog pojeftinjenja naftnih derivata. Usto, u nešto manjoj mjeri mjesečnom su padu pridonijela i sezonska sniženja odjeće i obuće, kao i nešto niži troškovi stanovanja i režija (u dijelu koji je pod utjecajem cijena goriva).

Ukratko, kako kategorija Prijevoza čini 15-ak posto troškova u okviru potrošačke košarice, njihov pad za 4% “nadjačao” je poskupljenja u skupini Hrane i bezalkoholnih pića.

Cijene struje su i dalje oko četiri puta više iznad razina prije 2021. što implicira dugotrajnu energetsku krizu/I. Kralj/PIXSELL

Udjel te skupine u troškovima prosječnog kućanstva je i znatno veći (26%), ali cijene hrane i pića na mjesečnoj su razini, prema DZS-u, porasle za osjetno manjih 1,2%. Tako izgleda prosjek, no neki su prehrambeni proizvodi u prosincu poskupjeli znatno više.

Primjerice, maslac je u odnosu na studeni poskupio čak 11% (na godišnjoj razini 22,8%), jaja 9,2% (u odnosu na lanjski prosinac 64,5% više), a više od prosjeka mjesečnog poskupljenja hrane porasle su i cijene kruha, svinjetine, ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda, ribe, maslinovog ulja…

Ukupno gledano, godišnja stopa inflacije kod Hrane i bezalkoholnih pića na kraju godine je iznosila 19%. Promatra li se samo hrana, godišnji rast je tek neznatno ublažen, sa 19,7 na 19,6%.

No, uz već spomenute cijene jaja i maslaca, niz namirnica na godišnjoj razini bilježi poskupljenja veća od 20 posto; od kruha, sira i šećera koji su krajem 2022. u odnosu na kraj 2021. poskupjeli više od 30% (kruh gotovo 33%, sirevi 34%), pa do npr. Smrznutog povrća s u prosjeku gotovo 45% višim cijenama.

Iako su prošlomjesečne cijene naftnih derivata upućivale da će biti značajan inflacijski amortizer, neki analitičari reći će da su ipak očekivali da će se s krajem prosinca inflacija zadržati na oko 13,5%.

Za Hrvatsku udrugu poslodavaca najnoviji podaci DZS-a su očekivani. Ističu i da bi godišnja stopa mogla kulminirati u siječnju, nakon čega bi, u narednim mjesecima, trebala pasti.

Rast cijena usluga u osnovi odražava nedovršen oporavak agregatne potražnje po jenjavanju pandemije, kao i manjak radne snage te odgođenu prilagodbu lanjskim poskupljenjima inputa, neki su naglasci komentara HUP-a i njihova glavnog ekonomista Hrvoja Stojića.

Usto, podsjećaju na sinale vezane uz temeljnu inflaciju. Isključe li se volatilne cijene hrane i energenata, temeljna mjera inflacije istodobno pokazuje njen godišnji rast na 9,7%, sa 8,9% u studenom.

“To upućuje da će inflacija u dogledno vrijeme ostati na visokim jednoznamenkastim razinama”, navode u HUP-u. U terminima 12-mjesečnog prosjeka, nakon lanjskih 10,8 posto, to bi prema njihovim prognozama, ove godine značilo pad na i dalje razmjerno visokih 7,5 posto inflacije.

Očekivanje niže mjesečne dinamike inflacije objašnjavaju očekivanim padom agregatne potražnje, odnosno tehničkom recesijom u prvoj polovini godine, te stabilizacijom cijena energenata, normalizacijom lanaca nabave te određenim padom cijena prehrambenih sirovina.

Faktor visoke neizvjesnosti
Oko cijena energenata, koje su trenutno u padu zahvaljujući iznimno blagoj zimi diljem EU, i dalje se računa s faktorom razmjerno visoke neizvjesnosti.

“Unatoč državnim subvencijama, cijene struje su i dalje oko četiri puta više iznad razina prije 2021. što je simptomatično za dugotrajnu energetsku krizu.

Već ovo ljeto, naime, počinje nova utrka članica EU u punjenju skladišta plina pa EK treba osigurati nove mehanizme za stabilizaciju cijena energenata”, ističu u HUP-u. Da je predloženi cjenovni limit bio na snazi prošlo ljeto, EU vjerojatno ne bi osigurala dovoljne količine plina ni onima koji mogu platiti po cijenama iznad cjenovnog limita.

Istodobni pad inflacije u euro području u prvoj polovici godine mogao bi potaknuti špekulacije oko privođenja kraju ciklusa rasta referentnih kamata ESB-a. No, u Udruzi poslodavaca drže da će temeljna inflacija u euro području, kao i u Hrvatskoj, u dogledno vrijeme ostati znatno iznad ciljane inflacije ECB-a od oko 2%.

“Štoviše, fiskalna ekspanzija se nastavlja i rast plaća ubrzava, što može utjecati i na cjenovna očekivanja. Iz tog razloga za očekivati je daljnji rast depozitne stope do 3,25-3,50 posto do ljeta ove godine u borbi protiv inflacije.

Rast kamata uz istodobno planirano smanjenje bilance ESB-a po dinamici od 15 milijardi eura mjesečno od ožujka nadalje također doprinosi pogoršanju uvjeta financiranja u situaciji kad u mnogim državama euro područja snažno rastu potrebe za financiranjem.

Prijevoz na 8,4 posto
Zadržimo li se na najnovijim brojkama DZS-a o inflaciji u Hrvatskoj u mjesecu koji je prethodio prelasku na euro i zavrzlamama oko konverzijske inflacije, ostaje primijetiti da je u 2022. natprosječan rast cijena, osim Hrane i bezalkoholnih pića, zabilježen i u kategorijama Restorana i hotela (17,1%), Pokućstva i opreme za kućanstva (16,1%) te Stanovanja i pratećih režija (16%).

Što zbog tržišnog kretanja cijena nafte, što zbog Vladinih mjera, stavka Prijevoza je na kraju je 2022. završila s godišnjim rastom od samo 8,4 posto. Promatraju li se unutar te kategorije samo goriva, kod kojih je u lanjskom siječnju godišnja inflacija iznosila 21,5 posto, 2022. je na kraju zaključena s porastom cijena od samo 6,7 posto.