Ministarstvo gospodarstva kreće u formiranje dvije vrste lista temeljem poštenog i nepoštenog formiranja mloprodajnih cijena u trgovini.

Izradit će se tzv. bijela i crna lista, na svakoj će se očito naći veliki trgovci i njihove prakse, dok će kao rezultat posebnog praćenja kretanja maloprodajnih cijena osnovnih potrepština potrošači na portalu koji je u izradi dobiti sve potrebne informacije o tome gdje se i kako kreću cijene. Prevedeno, to će nekim trgovcima biti reklama, a nekima antireklama, i to na sljedeći način…

Stiže metodologija
Bijela lista zamišljena je za trgovačke lance koji će dati uvid u cijene, a kroz crne liste davat će se primjeri poskupljenja, zatim kako se ne najavljuje dizanje cijene… Ukratko, sve loše trgovačke prakse. Jer, kad energija pojeftinjuje kao i cijene sirovina, objašnjavaju u Ministarstvu, nema razloga za poskupljenja hrane i pića, osobito nakon dizanja cijena od oko 20% u 2022., pa i gotovo dvostruko više od lanjske inflacije.

U daljnju razradu bijele liste krenut će s trgovcima koji su im dostavili privolu za javnu objavu cijena 80 osnovnih proizvoda. To su Konzum i KTC, koji su transparentni, tumače, i u skladu s potpisanim etičkim kodeksom, pa će javnost dobiti uvid u njihove cijene za sve artikle u određenoj kategoriji proizvoda.

MINGOR će im već ovog tjedna dostaviti metodologiju kako će im dostavljati podatke. Očekuje se i da će lista biti u funkciji vrlo brzo, kao i portal na kojem će se sve to prezentirati. “Tko bude s nama u borbi za poštene trgovačke prakse, jako ćemo ga reklamirati, a to bi trebalo biti u interesu svakom trgovcu”, kaže nam izvor.

Tako za promociju važna postaje i suradnja s državom da se spriječi ‘lov u mutnom’. To bi se trebalo pretvoriti o obavještavanje javnosti za osnovne proizvode gdje je skuplje i gdje je jeftinije, što pridonosi ocjeni potrošača gdje će kupovati, kaže ekonomist Mladen Vedriš.

”Našeg kupca prioritetno zanima koliki je raspon cijene u Konzumu, Lidlu i Sparu, nego koliko iznose cijene u Mađarskoj, Sloveniji i Češkoj. Ali to bi itekako trebalo zanimati hrvatsko MF, jer u tom slučaju će se puniti gepek tregeri tom robom u tim zemljama, a neće se kupovati u Hrvatskoj i ovdje plaćati PDV”, kaže Vedriš.

Vlada treba nekoliko puta razmisliti hoće li trošiti kapacitet za ono što smatram da nije njezin posao, navodi ekonomist Damir Novotny. Za praćenje potrošačkih cijena, Novotny ističe, zadužen je DZS koji ima metodologiju. “Sve drugo je politički folklor”.

U planu resora je i pitati potrošače kako su zadovoljni s listama. Naime, paralelno će se pristupiti i izradi crne liste. Dodatni rok nije donio pomak u pojedinačnom izjašnjavanju trgovaca osim kroz obraćanje Ministarstvu dopisom u ime HUP–Udruge trgovine.

Pored Konzumu i KTC-u, Ministarstvo je dopis poslalo i Lidlu, Kauflandu, Plodinama, Sparu, Tommyju, Studencu, NTL-u te Mlinu i pekarama. U ime, kako navode, svih kojima se Ministarstvo obratilo sa zahtjevom za dostavom podataka o cijenama, reagirala je HUP – Udruga trgovina ističući da su “trgovci spremni sudjelovati u realizaciji mehanizma praćenja cijena nakon što prethodno između trgovaca i Ministarstva detaljno bude usuglašen te javno objavljen način provedbe mehanizma usporedbe cijena”.

Sve to, tvrde, kako bi se osigurao ispravan prikaz stanja na tržištu i “spriječila daljnja reputacijska šteta”.

Monetarna stigma
Napominju i da su trgovački lanci, bez uporišta prozvani za nepravilnosti, manipulacije i ‘varanje’ potrošača u procesu konverzije.

Da su te optužbe bile neutemeljene, po njima su pokazali rezultati više od 170 inspekcijskih nadzora koji su provedeni u nizu trgovačkih lanaca, a u kojima je pronađen tek manji broj primjera povišenih cijena, što je zanemarivo s obzirom na opseg djelatnosti trgovine u RH.

Nije neobično da se cehovska udruga trgovaca obraća Vladi u pomirljivom tonu, komentirao je Novotny koji zaključuje da Vlada mora pronaći alat da zapravo pomiri interes, trgovački i javni. To znači da se zaustavi spekulacija s cijenama, ali i da se skine stigma s monetarne reforme.