Financijska imovina hrvatskih kućanstava dosegnula je 81 milijardu eura krajem trećeg tromjesečja, odnosno 3,9 milijardi eura ili pet posto više nego prije godinu dana, najnovije su brojke Hrvatske narodne banke.

Promatra li se dinamika na tromjesečnoj razini, vidljivo je da je od kraja lipnja do rujna financijska imovina do povećana za milijardu eura, odnosno 1,3 posto, objavila je središnja banka u ponedjeljak.

Kao i ranije, najveći doprinos rastu financijske imovine donijelo je povećanje gotovine i depozita. Na te dvije kategorije otpada većina ukupne financijske imovine kućanstava (50,3 posto).

Raste i druga strana medalje, ona financijskih obaveza. U HNB-u notiraju da su financijske obveze kućanstava porasle na 22 milijarde eura. Riječ je o 5-postotnom povećanju koje u apsolutnom iznosu odgovara milijardi eura obveza više u posljednjih godinu dana. U usporedbi s prethodnim tromjesečjem, obveze kućanstva teže su za 206 milijuna eura, odnosno 0,9 posto.

Budući da se imovina kretala brže od obveza, financijska neto vrijednost sektora kućanstava porasla je na 58,8 milijardi eura, 2,8 milijardi više (pet posto) u odnosu na vrijednost u isto vrijeme lani. Neto imovina povećana je za 824 milijuna eura (+1,4 posto) u tri mjeseca od kraja lipnja.

“Neto vrijednost tog sektora, koja pokazuje trend ubrzanog rasta od drugog tromjesečja 2020., tako je ponovno porasla nakon jednokratnog smanjenja u prvom tromjesečju 2022. godine”, istaknuli su iz središnje banke u komentaru.

Iz HNB-a navode da je na kraju trećeg lanjskog tromjesečja financijska imovina domaćeg gospodarstva iznosila 388 milijardi eura, što je povećanje za 24,2 milijarde eura u odnosu na kraj trećeg tromjesečja 2021. te za 9,4 milijarde više nego na kraju lipnja prošle godine.

Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile su 404 milijarde eura, a povećale su se za 20,4 milijarde eura u proteklih godinu dana, odnosno za 5,1 milijardu eura u odnosu na kraj drugog tromjesečja lani.

U odnosu na BDP, financijska imovina hrvatske ekonomije na kraju trećeg tromjesečja iznosila je 597 posto godišnjeg BDP-a. Riječ je o smanjenju od 48,7 (postotnih) bodova u odnosu na isto razdoblhje prije godinu dana, kao i pad za 9,4 postotna boda u odnosu na kraj lipnja prošle godine.

Financijske obveze gospodarstva iznosile su 622 posto godišnjeg BDP-a što reflektira smanjenje za 59,3 postotna boda u odnosu na rujan 2021. te za 17,3 postotna boda u odnosu na prethodno tromjesečje.

“Time je nastavljeno smanjivanje stanja imovine i obveza hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP, koje je započelo u drugom tromjesečju 2021. godine zahvaljujući sporijem rastu njihove vrijednosti u odnosu na rast tromjesečnog BDP-a”, ističu iz Hrvatske narodne banke.