Nade da će rudnik kalcita biti otvoren u blizini sela Ćelije kod Gadžinog Hana konačno izgledaju realno, pišu Večernje novosti.

To je podgrijala izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je nedavno rekao da su u dvije najsiromašnije općine na jugoistoku Srbije otkrivena nalazišta zlata i kalcij-karbonata. “Jedno je u Gadžinom Hanu, a čekam dozvolu da mogu reći gdje je točno i ovo drugo”, rekao je Vučić.

Više nego u Čukari peki
I odmah je pokrenuta zlatna groznica u nagađanjima koja je to općina. Posebno, jer je u njoj, kako je rekao, pronađeno puno više zlata nego što ga je u Čukaru peki. “Da sam birao bolju općinu, ne bih je našao. U pitanju je jugoistok Srbije, a ta će općina procvjetati”, rekao je predsjednik Srbije. Vučić je još u prosincu objavio da su u Srbiji otkrivena nalazišta, a 4. siječnja otkrio je da je jedna lokacija u Gadžinom Hanu.

Kako su se reporteri Novosti uvjerili, priča o otvaranju rudnika opet je aktualna. Meštani vjeruju da bi to oživjelo nekoliko sela u kraju, ali su skeptični da će se to i ostvariti, jer se o otvaranju rudnika govori već desetljećima. Kalcijum-karbonata ima puno u prirodi, ali ne tako čistog kakav je nađen na Suvoj planini, u općini Gadžin Han.

”Pokušavali su ga i neki privatnici prisvojiti, dolazili su i Kinezi istraživati, ali ništa”, kaže mještanin. “Samo u jednoj “žici” kalcita u gadžinhanskom kraju nalaze se rezerve vrijedne pola milijarde američkih dolara”.

Tako je govorio još bivši predsjednik općine Gadžin Han prije nekoliko godina. U planu je otvaranje podzemnog rudnika, kako bi priroda bila sačuvana. Otvaranje rudnika kalcita na Suvoj planini oživjelo bi nekoliko sela u kraju.

Zamjenik direktora Geološkog zavoda Predrag Mijatović ističe da svaki novi rudarski objekat koji se pušta u eksploataciju ima značajan učinak i na ekonomiju samih općina na čijem se području nalazi, kao i čitave zemlje. Zlato se na jugoistoku Srbije, kako navodi, istražuje na više lokacija, ali ne zna na kojoj je otkriveno veliko ležište.

“Novi rudarski objekt doprinosi zapošljavanju određenog broja rudara, inženjera, geologa, tehnologa”, navodi Mijatović. “Tu je uvijek angažirano od 100 ljudi pa naviše, ovisno o kolikom se ležištu radi. Država ima višestruke koristi od istraživanja do same eksploatacije, jer za svaki od tih procesa određena naknada ide u proračun. Zatim, proizvodi se sirovina i ona se naplaćuje, a svjež novac ulazi u državnu blagajnu i preko poreza”.

Odljev stanovništva
Proračun dobiva, dodaje, i od rudne rente koja se ubira na sirovinu koja se eksploatira. Takođe, u fazi istraživanja, sve firme koje istražuju plaćaju naknadu po kvadratnom kilometru za prostor na kome to obavljaju. Procenjuje se da oko 80 firmi na više od 100 lokacija istražuje različite mineralne sirovine u Srbiji.

Prema Mijatovićevim rečima u Gadžinom Hanu je vrlo kvalitetna sirovina, jer je sadržaj kalcijum-karbonata 99,62%, vrlo čist, blizu idealnog. ”Kvalitetan kalcit ima višestruku primjenu u više od 10 različitih industrijskih grana i nije problem naći mu kupca”, objašnjava Mijatović.

“Koristi se u farmaciji, proizvodnji gume, u industrijama papira, boja i lakova, metalnoj, prehrambenoj, kao i u poljoprivredi. U posljednje vreme radi se i na razvoju baterija na bazi kalcija, i ispostavilo se da su kvalitenije od onih na bazi litija, jer mogu akumulirati dvaput više energije.”.

Mještanka Hana Gordana Ilić vjeruje da će se otvaranje rudnika na Suvoj planini sada ipak pokrenuti. “To bi napokon zaustavilo odljev ljudi iz kraja.”.

U Općini Gadžin Han prema popisu iz 2011. živelo je 8.400 ljudi, dok je prema preliminarnim rezultatima posljednjeg popisa ostalo 5.900 ljudi.