Svjetska banka je u najnovijem Izvješću o globalnim ekonomskim perspektivama smanjila projekcije rasta makedonskog gospodarstva, piše internetski portal Deutsche Welle.

Tako se za ovu godinu predviđa rast makedonskog gospodarstva od 2,4 posto, što je 0,7 postotnih bodova manje od projekcije objavljene u lipnju prošle godine. Vladina projekcija gospodarskog rasta zemlje za ovu godinu je 2,9 posto.

Svjetska banka također je revidirala naniže projekciju makedonskog BDP-a za 2024. godinu, kada prognozira da će on iznositi 2,7 posto, odnosno korekcija naniže je 0,5 postotnih bodova. Analize pokazuju da je Sjeverna Makedonija 2022. godinu završila s rastom od 2,1 posto. Prema riječima prof. dr. Borce Trenovski s Ekonomskog fakulteta – Skopje, uzimajući u obzir neizvjesno okruženje i faktore koji se mijenjaju iz tjedna u tjedan, ne iznenađuju nas informacije o, prije svega, revizijama stopa rasta gospodarstava naniže na na globalnoj razini iu našem okruženju.

Takve su prognoze, prema njegovim riječima, posebno neizvjesne za mala otvorena gospodarstva u razvoju s obzirom na njihovu povezanost, odnosno ovisnost o globalnim tržištima (trgovinskim partnerima i investitorima) te unutarnju strukturnu ranjivost.

“Stoga nas ne trebaju iznenaditi korekcije stopa rasta našeg BDP-a od strane Svjetske banke za 0,7 postotnih bodova (na 2,4% u 2023.), što je gotovo identično smanjenju prognoza rasta zapadnih zemalja. Balkan od 0,6 postotnih bodova (na 2,5% u 2023.)”, kaže profesor Trenovski.

Splet čimbenika
Ovakve korekcije, prije svega u makedonskom gospodarstvu, dolaze imajući u vidu splet čimbenika koji mogu djelovati u narednom razdoblju, kao što su smanjene projekcije ekonomske aktivnosti EU, prvenstveno u Njemačkoj, sigurnosna neizvjesnost zbog sukoba u Ukrajine, što ima značajne ekonomske implikacije (moguće dodatne sankcije ili eskalacija značajno pogoršavaju sliku).

Dodatno, neizvjesna putanja cijena energenata u sljedećoj godini, iscrpljeni fiskalni amortizeri (“umoran” proračun) koji bi trebali ublažiti negativne učinke gospodarske aktivnosti, poduzimanje dodatnih mjera monetarnih i fiskalnih vlasti za suzbijanje mogućih inflacija, smanjena likvidnost gospodarstva, suzdržana investicijska aktivnost i smanjena financijska snaga poslovnog sektora itd.”, analizira Trenovski.

Od zemalja u regiji, Svjetska banka Hrvatskoj predviđa rast od 0,8 posto, Bugarskoj 1,7 posto, Albaniji 2,2 posto i Srbiji 2,3 posto, dok će gospodarstva BiH imati veći rast od makedonskog. od 2,5, u Crnoj Gori 3,4 posto i na Kosovu od 3,7 posto. Na Zapadnom Balkanu, navodi se u izvješću, u 2023. godini predviđa se rast od 2,5 posto, u odnosu na prvobitno projiciranih 3,1 posto.

Također se napominje da pristupanje EU-u i investicijske reforme ublažavaju negativne učinke visokih cijena energije i hrane, kao i distorzije tokova trgovine i ulaganja i prelijevanja uslijed usporavanja eurozone.

Međutim, NO ističe da postoji značajna politička neizvjesnost zbog gašenja parlamenta koji bi omogućili kašnjenje u provedbi reformi i time onemogućili učinkovitu apsorpciju povezanih sredstava za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju.

Nedostatak mjera
Prema oporbenom VMRO-DPMNE-u, nedostatak pravih mjera, ali i zakašnjele mjere za gospodarstvo u ovoj godini krize, slaba provedba kapitalnih investicija potpuni su promašaj vlade i dovode do najnižeg postotka BDP-a. Prema oporbi, kriminal i korupcija u zemlji pravi su razlog smanjenja izravnih stranih ulaganja.

Narodna banka (NBM) je u svojim makroekonomskim prognozama u studenome prošle godine predviđala rast bruto domaćeg proizvoda do 2,3 posto i inflaciju od 14,3 posto. NBM je revidirao travanjske projekcije prema dolje, s kojima je najavio projekciju gospodarskog rasta prema dolje, a inflacije prema gore.

Guvernerka Narodne banke Anita Angelovska-Bejoska kaže da Narodna banka ove godine očekuje usporavanje inflacije, a u srednjem roku cilj je vratiti inflaciju na povijesno niske stope od oko 2 posto. Naznačila je to u razgovoru s direktoricom za srednju i jugoistočnu Europu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Charlotte Ruhe na marginama Foruma srednje i istočne Europe (CEE) u organizaciji “Euromanija” u Beču.

Austrija. Angelovska-Bejoska kaže da je Makedonija kao mala i izrazito otvorena ekonomija, u kojoj troškovi hrane i energije čine oko polovicu potrošačke košarice, bila izuzetno osjetljiva na udare međunarodnih tržišta koji su se brzo prenijeli na domaće gospodarstvo. Prema njezinim riječima, unatoč snažnim šokovima s kojima se suočava makedonsko gospodarstvo, ali i globalno gospodarstvo, stabilnost je očuvana.