Unatoč ‘nemirnom moru’ ambiciozno se planiraju ulaganja u regiji

Autor: Ana Blašković , 12. siječanj 2023. u 22:00
Europska investicijska banka upozorava da je nizanje šokova u prethodne tri godine donijelo višestruke izazove tvrtkama/Shutterstock

Troškovi energije zadnjih mjeseci za većinu kompanija prepreka u poslovanju.

Unatoč pogoršanju financijskih uvjeta na tržištima, tvrtke u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi planiraju povećati ukupna ulaganja iako su troškovi energetike posljednjih mjeseci za ogromnu većinu postali su prepreka u poslovanju, otkriva anketa Europske investicijske banke.

U drugom tromjesečju prošle godine tvrtke u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi (CESEE) prijavile su da su im se uvjeti ulaganja drastično pogoršali, daleko više od prosjeka Europske unije.

Pritom su očekivali da će se pogoršanje uvjeta poslovanja nastaviti u sektorima u kojima posluju, jednako kao i opća ekonomska i politička klima. U takvom okruženju pomalo iznenađujući pokazali su se istodobni planovi anketiranih kompanija da povećaju investicije u odnosu na one realizirane godinu ranije.

Vjetar u leđa
Poticaj da više ulažu došao je zahvaljujući pandemiji koja je digitalizaciju diljem Europe ubacila u višu brzinu. Restrikcije zbog Covida-19 ponukale su tvrtke da iskorače prema digitalnom, razvijaju nove proizvode, ali i skrate opskrbne lance.

Niz domaćih ekonomskih stručnjaka ističe upravo vraćanje proizvodnje ‘natrag kući’ u Europu kao šansu za hrvatske tvrtke koje je zaobišla prilika da profitiraju kao njihova inozemna konkurencija u ranijim valovima proširenja.

Iako će se efekti i potresi pandemije kristalizirati (i proučavati) u godinama koje slijede, EIB-ova anketa ocrtava da se povećalo korištenje naprednih tehnologija, poput interneta stvari, ‘big data-e’, umjetne inteligencije i 3D printa. Čak dvije trećine tvrtki prijavilo je korištenje barem jedne napredne digitalne tehnologije.

115

milijardi eura EIB planira za zelena ulaganja

Dobra je to vijest za sraz europske konkurentnosti s američkom jer odražava smanjenje jaza s SAD-om (71 posto), ali konvergenciju s ukupnim trendom EU-a (69 posto). Osvještavanje da su inovacije neizostavni ključ uspjeha zrcali što glavnina ispitanih kompanija planira dati preferirati inovacije u naredne tri godine, što je tri postotna boda više nego prosjek EU-a (24 posto) ili u SAD-u (21 posto).

Da je pred njima dug put pokazuje da se tek tećina mogla pohvaliti razvitkom ili plasmanom novog proizvoda, procesa ili usluge na tržište. Pritom su Slovenija i Poljska dvije zemlje koje prednjače po korporativnim inovacijama, otkriva EIB-ova anketa.

Prednost inovacijama
“Ponovljeni šokovi u zadnje tri godine donijeli su višestruke izazove za tvrtke diljem CESEE regije i ostatka Europe. Tvrtke poduzimaju mjere: daju prednost inovacijama (više od prosjeka EU), ostaju orijentirane na izvoz i prihvaćaju napredne digitalne tehnologije (u skladu s EU-om i SAD-om”, kaže glavna ekonomistica EIB-a Debora Revoltella.

Navodi, međutim, da manje tvrtki u regiji ulaže u nematerijalnu imovinu poput istraživanja i razvoja, softvera i razvijanja vještina nego u EU u cijelosti. “Neizvjesnost i vještine, u kombinaciji s troškovima energije, predstavljaju najznačajnije dugoročne prepreke ulaganjima”, kaže Revoltella.

Da aktualna energetska kriza jače pogađa tvrtke u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi nego druge dijelove bloka, naglašava potpredsjednica EIB-a Lilyana Pavlova. “Obnovljivi i održivi odgovor je najbolji način za potporu europskoj energetskoj sigurnosti.

Za ubrzavanje zelene tranzicije i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima EIB planira povećati financiranje čiste energije i pokrenuti do 115 milijardi eura u investicije za energetsku efikasnost obnovljive izvore energije, mreže, infrastrukturu za punjenje i spremanje”, poručuje Pavlova.

Istraživanje EIB-a provedeno na 5000 kompanija u regiji u razdoblju od travnja do srpnja prošle godine. Obuhvatilo je teme financiranja i drugih izazova za poslovanje, poput potreba za ulaganjima, klimatskih promjena, digitalne transformacije te utjecaja pandemije i rata u Ukrajini.

Komentirajte prvi

New Report

Close