Gubitak povjerenja razlog je za najnovije smjene ministara u Vladi na koje se odlučio premijer Andrej Plenković, za koje je zatražio i jučer dobio suglasnost svojih koalicijskih partnera.

Da će se zahvaliti ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivanu Paladini nije predstavljalo iznenađenje, jer ni sam nije krio da je nezadovoljan sporim oporavkom potresom stradalih područja. No, slučaj ministrice regionalnog razvoja i europskih fondova Nataše Tramišak, iza koje dosad nema repova, posve je drukčiji, a doveden je u vezu s događajem prošle jeseni i njezinom prijavom policiji prijetnji koje je primila, o čemu Plenković informaciju nije dobio od nje, nego je saznao za slučaj iz medija. Premijer ima pravo birati svoje najbliže suradnike i preuzeti odgovornost za njihov rad, no u ovom trenutku puno važnije što će same kadrovske promjene donijeti u tim važnim resorima.

U slučaju Ministarstva graditeljstva ostaje navodno pripremljen prijedlog za reorganizaciju sustava obnove, koji je Paladina uputio premijeru Plenkoviću. Prema informacijama koje su iscurile u javnost, a što je kako se neslužbeno čuje bila i kap koja je prelila čašu, Paladinin projekt predviđa centralizaciju sustava obnove koji se sada vodi preko tri institucije (Ministarstvo, Fond za obnovu i Središnji ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje). Hoće li ga odbaciti ili iskoristiti nova ministrica graditeljstva Mirjana Čagalj, brzo će biti jasno, jer kao ni Paladini, vrijeme joj ne ide u prilog.

Za manje od pola godine iscurit će rok u kojem Hrvatska može koristiti sredstva za sanaciju štete od potresa iz Europskog fonda solidarnosti. Riječ je o 683 milijuna eura za obnovu Zagreba i 319 milijuna za obnovu Banovine. Već prije godinu dana, kada je iscurio prvi rok, bilo je golemo iznenađenje da je Plenković uspio izlobirati produljenje roka kod Europske komisije, jer je riječ o namjenskim sredstvima za pomoć u slučajevima prirodnih katastrofa za koja u pravilu nema odstupanja za korištenje, bilo produljenja roka ili prenamijene za neke druge projekte. Upućeni u praksu korištenja europskih novaca tvrde da bi još jednu priliku za iskorištavanje te alokacije bilo nerealno očekivati.

Za razliku od problematične obnove koju će nakon Paladine zateći Mirjana Čagalj, Tramišak svoj resor ostavlja puno sređenijim nego ga je ona sama preuzela. Sugovornici tvrde da svom dosadašnjem suradniku, državnom tajniku Šimi Erliću prepušta posložen plan za 2023., a ostavlja i pripremljen novi operativni program Integrirani teritorijalni razvoj, te poduzetnicima važan OP Konkurentnost i kohezija. Iako se činilo da u Vladi ona dobro kotira i uživa povjerenje premijera, sve do slučaja s prijavama prijetnji koje je primila iz tvrtke koja je računala na posao na natječaju koji je pripremljen za mandata bivše ministrice Gabrijele Žalac, nekima je ipak zapelo za oko da je njezin resor već i ranije zaobilažen. Konkretno, prilikom izrade NPOO-a, kao upravljačko tijelo određeno je ne njezino ministarstvo, iako je kadrovski kapacitirano za to, nego Ministarstvo financija.

Nasljednici Paladine i Tramišak upoznati su s funkcioniranjem sustava koje bi trebali preuzeti. Mirjana Čagalj dolazi iz HGK s pozicije potpredsjednice za graditeljstvo i promet, na kojoj je od 2015., a prethodno je karijeru gradila u tvrtki Metroholding, gdje je bila izvršna direktorica za realizaciju projekata. U vrijeme obnove bila je najglasniji zagovornik uključivanja hrvatskih proizvođača i proizvoda u obnovu zgrada u Zagrebu i na Baniji. Nije inače prvi put da Čagalj kotira za poziciju u ministarstvu graditeljstva, spominjala se kao kandidatkinja još u vrijeme kada je postavljen Lovro Kuščević, kao i nakon odlaska Darka Horvata.

Šime Erlić, pak, zadarski je kadar HDZ-a, koji je karijeru gradio na lokalnom razvoju. Bio je zaposlen u Razvojnoj agenciji Zadarske županije, te je prije dolaska na mjesto državnog tajnika u Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova bio pročelnik za EU fondove Grada Zadra.