Poljoprivreda i energija strateške su grane svake zemlje, a to je do izražaja posebno došlo uslijed nedavne pandemije koronakrize te u aktualnoj energetskoj krizi uzrokovanoj ratom u Ukrajini.

Povezivanje tih dviju djelatnosti može imati višestrukih benefita, od dodatne zarade za farmere i rasta nacionalnog bogatstva pa do nacionalne samodostatnosti. Naravno, izazova je puno, kako onih globalnih i društveno-ekonomskih, tako i prirodnih.

Ako je uspjelo u Arabiji
Danas gotovo da nema mjesta na Zemlji koje nije pogođeno klimatskim promjenama. Poplave, erozije, oluje, suše, toplinski valovi i požari sve su češći. Osim tih ekstremnih vremenskih nepogoda Hrvatskoj prijeti i porast razine mora, što je ugrožavajuće za naše obalne gradove, a zbog povećanja temperature morske vode prijeti nam i zakiseljavanje mora.

Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), Hrvatska je jedna od tri europske zemlje koje trpe najveći kumulativni udio šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih prilika, a koje za posljedicu imaju smanjenje bruto nacionalnog proizvoda (BNP).

Suše u ljetnim mjesecima najveći su pojedinačni uzrok štete u hrvatskoj poljoprivredi, a u razdoblju od 2013. do 2016. prouzročile su gubitke od ukupno 400 milijuna eura, što čini 43% potpora isplaćenih poljoprivredi u istom razdoblju.

Ukupna prijavljena šteta od 2013. do 2018. godine iznosila je oko 1,8 milijardi eura, a tijekom 2014. i 2015. gubici su dosegnuli rekordnu visinu. Procjena je da će se zbog klimatskih poremećaja prinosi poljoprivrednih usjeva u Hrvatskoj smanjiti za 3 do 8% do 2050. godine.

Nedostatak vlage u tlu i povišene temperature zraka u narednom razdoblju bit će dva ključna problema u borbi poljoprivrede protiv klimatskih promjena, te se zato predviđa da će poljoprivreda i slatkovodni uzgoj ribe pretrpjeti najveće štete od posljedica klimatskih promjena.

No, postoji način na koji poljoprivreda može biti održiva i u uvjetima klimatskih promjena – rješenje su agrosolari. Kako ističu iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), kojem je na čelu direktorica Maja Pokrovac, rezultati istraživanja pokazuju da postavljanje solarnih panela povrh poljoprivrednih kultura donosi višestruki dobitak.

Pod zaštitom solarnih panela poljoprivredne kulture neometano rastu i daju stabilne prinose, dok se proizvodnjom električne energije ostvaruju dodatni prihodi.

”Ovo rješenje koje spaja poljoprivredu i energetiku već se primjenjuje u svijetu, a brojna provedena istraživanja o njegovoj učinkovitosti, čak i u područjima s izrazito visokim temperaturama poput Saudijske Arabije, daje izvrsne rezultate. Postavljanjem agrosolara, pokazuju istraživanja, poljoprivredne kulture dobivaju puno bolju zaštitu od tuče i izravnog sunčevog zračenja.

Omogućena im je količina svjetlosti dostatna za fotosintezu, dok je s druge strane spriječeno povećano isparavanje vode iz tla, što omogućava rast i stabilnost prinosa. Važno je napomenuti da se izgradnjom agrosolara ne smanjuje veličina obradivih površina”, kažu u OIEH.

Profitirali bi i ribnjaci
Stručnjaci radnih skupina OIEH ističu da Slavonija, Banovina i Istra imaju više od 2500 MW slobodnih kapaciteta na elektroenergetskoj mreži, što znači da je postavljanje agrosolara ne samo logično, već i nužno.

Postavljanjem solara na površinu jezera za slatkovodni uzgoj ribe, omogućava se bolje upravljanje ribnjakom što rezultira manjim iscrpljivanjem vode uzgajališta, smanjenim isparavanjem prirodnih vodnih rezervoara i poboljšanim očuvanjem okoliša kroz uklanjanje nečistoća nastalih uzgojem ribe.

Uz to, solari štite ribu od kormorana i generiraju prihod od proizvodnje električne energije. Većina slatkovodnih ribnjaka koje je Hrvatska naslijedila iz bivše države nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji koja bi razvijanjem agrosolara na tamošnjim ribnjacima, kao i na poljoprivrednom zemljištu, višestruko profitirala.