Neformalne koalicije na lokalnoj razini mogu biti produktivne naročito ako su ambiciozne i okupljene oko ciljeva stvaranja uvjeta za razvoj prikladan tržišno orijentiranim ekonomijama. Hrvatska metropola s aktualnim vodstvom, godinu i pol dana nakon posljednjih lokalnih izbora, jednim dijelom najavljuje krucijalan zaokret.

Zajednički nazivnik predstojećih aktivnosti, zove se, ukratko, razvoj. Ako je proračun razvojni, a takav kažu da jest za ovu godinu, to svakako postaje zanimljivo i privatnom sektoru pa će se trebati pratiti što Grad Zagreb sa svojim tvrtkama u različitim poljima priprema.

Očito je da će to biti sadržaj objava u kontinuitetu, međutim, programski i praktično iz prvih najava razvoj bi trebao u sklopu niza kapitalnih injekcija obilježiti kako komunalne teme poput prometa, rekonstrukcija mostova, unaprjeđenja sustava gospodarenja otpadom kroz infrastrukturna rješenja kojima će se Zagreb izjednačiti s Ljubljanom ili Bečom kroz dobivanje energije iz otpada koji se ne reciklira, tako i one šire.

Razvoj uključuje i razne društvene sadržaje od kulture do sporta i rekreacije, s učešćem projekta gradske stanogradnje za najam, te razvoja u području urbanizma i prostornog planiranja. Po diktatu kapitalizacije neiskorištenih zapuštenih nekretnina očekuje se ‘odmrzavanje’ onih projekata koji su se godinama, neki će reći i desetljećima, najavljivali, i posljedično ulazak u novu fazu koju očito, ni najave druge po redu moguće recesije u jednom stoljeću, što svijet za sad još nije vidio, neće je staviti na stand by status.

U vrijeme teške borbe ‘na mišiće’ s posljedicama inflacije koja se od početka nove godine vodi na državnoj razini, najvidljivije i ponajviše u srazu države s velikim trgovcima zbog neopravdanih poskupljenja u sklopu uvođenja eura kao službene valute, na razini najvećeg lokalnog proračuna – izvorno i s transferima od blizu 2 milijardi eura, tako sve pršti i generira očekivanja da se neće oklijevati s realizacijom.

Niskih 1,15 posto kamate
Prvi, pak, odnosno glavni razlog za to mogao bi biti taj što je Grad Zagreb, inače uvijek poželjan partner bankarima, danas to i razvojnim bankama u uvjetima demonstracije odgovornog upravljanja i financijskog restrukturiranja te rješavanja zatečenih dubioza. U pozitivne odjeke toga ne treba sumnjati da ih bilježe u razgovorima gradske administracije s nizom međunarodnih institucija – to su i Europska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banka i Svjetska banka.

Kamata koja se spominje za nove zajmove, potrebne zbog vlastitih ograničenja i nedostatnosti izvora EU financiranja, nakon što su međunarodne kreditne institucije povećavale kreditni rejting i grada i ZG Holdinga, iznosi niskih 1,15%. Sve se navedene razvojne institucije čine jako zainteresiranima s povoljnim zajmovima podržati kapitalne investicije Grada Zagreba te nove razvojne projekte.

Na istoj liniji su i one poslovne banke kojima je ista razvojna egida dijelom u opisu posla, a s kojima se također razgovora. Na navedenu kamatu zacijelo pozitivnu ulogu ima i ulazak Hrvatske u euro zonu i Schengen, pa će ti strateški projekti realizirani u mandatu aktualne Vlade preliti se na zagrebačke projekte s niskom kamatom zaduživanja.

Prvi veliki javni projekt koji brzo dolazi na red je obnova prostora industrijske baštine Paromlina, a prvi veliki privatni projekti tiču se bloka Badel. Za mega investiciju u društveno-kulturni centar Grada Zagreba na prostoru Paromlina, s raznim sadržajima uključujući i kongresni centar, navodi se vrijednost izvođenja radova i opremanja u iznosu od 400 milijuna kuna plus PDV.

Već ovog proljeća očekuje se da će biti raspisan javni natječaj za odabir najpovoljnijeg izvođača, što zbog komponente građenja i opremanja po logici stvari govori da će se birati najbolja ponuda zajednice ponuditelja. Radi financiranja iz EU fondova projekt je prijavljen na aktualni natječaj ITP (Integrirani Teritorijalni Program) za projekte vezane za aglomeracije, a prva lopata očekuje se ove jeseni.

Ulazak u eCity koncept
Atraktivna lokacija bloka Badel baza je projekta koji je početno zamišljen po modelu JPP-a, a nakon analize je prekrojen tako da će iznjedriti nekoliko parcela, odnosno četiri za razvoj projekata privatnih investitora te jednu na kojoj će svoj sadržaj razviti Grad. I tu se odmaknulo od početnih procedura, te se očekuje moguće još prije ljeta natječaj na kojem će prodaji biti izložene parcele. Na njima je moguće realizirati projekte poput hotela, trgovačkog centra kao i stanogradnje, a interes bez sumnje neće manjkati.

S jačanjem antikorupcijskih alata u perspektivi se kao odgovor na zatečeno stanje očekuje funkcionalna gradska riznica koja će objediniti više stotina neumreženih računovodstvenih softverskih alata za praćenje u realnom vremenu stanja gradskih financija, a novi korak je i izrada centralnog obračuna plaća za više od 20.000 zaposlenih pod njihovim okriljem.

Velika reforma gradskih financija u vrijeme digitalizacije poslovanja zapravo nešto je što se inače smatra da je “business as usual”, a isto se tiče stavljanja u red, čini se, bitno većih prihoda od gradske imovine, ili općenito od korištenja javnih površina. No novi izazovi očekuju se kroz strukturne promjene u potrošnji, a to znači smanjivanje troškova i povećanje efikasnosti u upravljanju, ulazak u eCity koncept koji je danas aktualan u EU, a moguće i uz pokretanje procesa outsourcinga ili privatizacije dijelova sustava zbog optimiziranja upravljačkih struktura.

Novi razvojni iskorak vezuje se i uz urbanističko planiranje, te planiranje upravljanja integriranom kulturnom baštinom, zeleni promet, započete energetske projekte i zelenu infrastrukturu.

Zagreb otvoreni europski grad vidljivo jača i međunarodnu suradnju kroz Europsko udruženje gradova, i sve u svemu na dobrom je putu novih upravljačkih modela kod kojih se u narednom razdoblju priželjkuje još brži i ambiciozniji pristup.