Rast osobne potrošnje kroz administrativno povećanje zarada, najveća inflacija od obnove nezavisnosti Crne Gore, koja je smanjila kupovnu moć građana, pad investicija, rast tekuće budžetske potrošnje obilježili su 2022. godinu.

U Pregledu ekonomskih indikatora za prošlu i projekcija za ovu godinu koje je napravio nevladin Centar za ekonomske i europske studije Crne Gore (CEES), navodi se da je realni rast ekonomije u prošloj godini bio između 5,8 i 6,3 posto, dok se ove godine očekuje da bude oko 2 posto, piše portal cdm.me.

“Inflacija od 17,5 posto u studenom prošle godine smanjila je kupovnu moć građana, što se ogleda u značajnom smanjenju realne zarade u odnosu na siječanj 2022. godine. Tako su građani za iznos prosječne neto plaće od 721 eura u studenom 2022. godine, mogli kupiti znatno manje roba i usluga nego s prosječnom neto plaćom od 686 eura u siječnju iste godine”, priopćeno je iz CEES-a.

Osobna potrošnja, naročito u prvoj polovini 2022. godine najviše je doprinijela povećanju BDP-a, dok su investicije stagnirale i počele padati od trećeg kvartala. Analizom kretanja ključnih komponenti potrošnje, procjena CEES-a je da je realni rast ekonomije u 2022. godini bio između 5,8 i 6,3 posto.

“S obzirom na to da u 2023. godini zbog inflacije osobna potrošnja više neće imati tako snažan doprinos rastu BDP-a kao u prošloj godini, i da se očekuje dalji pad investicija, projekcija CEES-a je da će realni rast BDP-a u 2023. godini biti oko 2 posto, što je niže od Vladine službene projekcije”, navodi se u priopćenju.

Niža stopa ekonomskog rasta utjecala bi i na ostvarenje nižih prihoda budžeta u 2023. u odnosu na plan. Imajući u vidu veliko povećanje rashoda koje je planirano budžetom za 2022. godinu, naročito za socijalnu zaštitu, bit će značajno povećani rizici financiranja budžeta,ako se država ubrzo ne zaduži na međunarodnom tržištu.

“Zaduživanje će, svakako, imajući u vidu postojeće fiskalne indikatore Crne Gore biti veoma izazovno, naročito zbog toga što je krajem prosinca 2022.godine, ponuda crnogorskih obveznica na Frankfurtskoj burzi bila na oko 20 posto diskonta, a kamatna stopa je iznosila oko 8 posto.

Također, najava Europske središnje banke da će zbog još uvijek visoke inflacije i u sljedećem razdoblju povećavati kamatne stope, ukazuje da će prvu polovinu 2023. godine karakterizirati još skuplji uvjeti zaduživanja”, naglašavaju iz CEES-a.

Sve navedeno, ocjenjuju, upućuje da Vlada Crne Gore u najkraćem roku mora pristupiti mjerama budžetskih ušteda, odnosno fiskalne konsolidacije koje bi vodile poboljšanju projektiranih fiskalnih indikatora Crne Gore, na što je CEES više puta upozoravao.

“Time bi se smanjio ogroman deficit javnih financija, koji je službeno projektiran na oko 6 posto BDP-a, ali koji može biti i viši, imajući u vidu da je službena projekcija BDP-a za 2023. godinu optimistična.

Hitnim mjerama fiskalne konsolidacije izbjeglo bi se moguće kašnjenje u isplati plaća, mirovina, socijalnih davanja, dospjelih anuiteta po kreditima i ostalih kategorija mandatorne potrošnje u ovoj godini koji se ne mogu financirati bez zaduženja”, objašnjavaju iz CEES-a.