U medijskom praćenju kako protječu prvi dani prelaska s kune na euro u fokusu su se, očekivano, našla poskupljenja, a reakcije građana prelile su se i na oštre Vladine prozivke trgovačkih lanaca, ponajprije od ministra Davora Filipovića.

Iako je sukob otvoren pod egidom zaokruživanja cijena, ona su, bar kad su u pitanju veliki lanci, došle više kao kap preko čaše koja se punila u tjednima, pa i mjesecima prije samog prelaska na euro.

Zakazao koncept
Okruženje visoke inflacije svakako nije baš olakšavalo razlučivanje u kojoj se mjeri rast cijena hrane u međugodišnjim usporedbama (a u studenome, kad su već na snazi bila i ograničenja nekih cijena te niži PDV-a za nekolicinu proizvoda) može pripisati višim cijenama proizvođača/dobavljača.

Jesmo u tržišnoj ekonomiji, ali ako tržište ne funkcionira, preostaju intervencije, poručio je ministar Filipović/D. Višnjić/PIXSELL

Činjenica je da je i na razini EU godišnja inflacija već mjesecima u kategoriji hrane viša od ukupnog prosjeka, s tim da je u Uniji i ukupan prosjek rasta potrošačkih cijena niži nego kod nas (u studenome nešto iznad 10 posto naspram naših 13).

Kako bilo, osim što je generaliziranje u pravilu problematično, čini se da je zakazao koncept koordinacije praćenja kretanja cijena u mjesecima uoči zamjene kune eurom. Uz posebna mjesečna izvješća DZS-a koji je od rujna pratio cijene košarice s odabranih 78 roba te 25 usluga, tablice s cijenama prikupljanim na terenu mjesečno objavljuje i šest za to izabranih udruga za zaštitu potrošača.

Tri dosad objavljena izvješća DZS-a pokazala su da je košarica koju prate u listopadu u odnosu na rujan pojeftinila oko 0,25 posto (sa 7118,3 na 7099,8 kuna), nakon čega je u studenome poskupjela 0,37 posto, na 7126,5 kuna. Pritom je, primjerice, najveći rast zabilježen u skupini kruha i proizvoda od žitarica, s rasponom od 2,5 posto (tjestenina) do čak 5,3 posto (bijeli kruh).

Tri od šest udruga za zaštitu potrošača objavile su i tablice s cijenama za prosinac. Primjerice, prema raportu Razvojne organizacije zaštite potrošača od oko 110 proizvoda uz njih 17 stoji da je cijena povećana, a ni jedna stavka nije na listi nepravilnosti.

Što prije do profita?
Udruga Zvonimir, pak, praćenjem promjena cijena za 55 osnovnih roba i usluga kod 21 poslovnog subjekta u tri jadranske županije u izvješću za prosinac navodi da su u odnosu na na prethodni mjesec utvrdili da je 29 posto proizvoda poskupilo, i to u prosjeku za 4 kune, odnosno 0,53 €.

Usto, ističu da su (i) tog mjeseca promatrani poslovni subjekti ispravno prikazivali cijene u eurima i kunama, preračunavanje vršili prema fiksnom tečaju, pravilno zaokruživali cijene na dvije decimale i poštivali etički kodeks.

”Kada slušate trgovačke lance, svi su napravili sve kako treba i poštovali su zakone, a građanima je svaki put u trgovini račun sve veći, tj. za isti novac mogu kupiti sve manje”, požalio se ministar Filipović za radijskog gostovanja.

Kao primjer apostrofirao je pitanje cijene jaja: “Cijene su ekstremno visoke, kreću se iznad 20 pa i do 25 kuna za 10 komada”. Svi moraju osvijestiti da radimo u razdoblju nezapamćene krize, kaže, a neki gledaju kako ostvariti što veće profite. Njegova poruka je da jesmo u tržišnoj ekonomiji, ali ako tržište ne funkcionira, preostaju intervencije.

No, u priči o poskupljenjima hrane ponešto govore i podaci Tržišnog cjenovnog sustava u poljoprivredi (TISUP). Otkupne cijene kravljeg sirovog mlijeka, primjerice, potkraj 2022. su u odnosu na godinu prije bile više za 40-ak posto.

Isto tako, ovisno o klasi, veleprodajne cijene jaja na godišnjoj su razini porasle između 70 i 100 posto. Tema je očito kompleksnija nego što to sugerira ministrov obračun s velikim trgovcima.