Porez na ekstra dobit, kojim bi se najavljivalo da bi moglo biti obuhvaćeno nekoliko tisuća tvrtki koje su tijekom godine ostvarile veliku dobit, izazvao je različite reakcije u makedonskoj javnosti. Poslovna zajednica smatra da taj porez ne bi trebale plaćati sve tvrtke koje su ostvarile ekstraprofit, već samo one koje su profitirale u krizi.

Gospodarska komora Sjeverne Makedonije ukazuje da donošenje zakona o dodatnom porezu na dobit na početku 2023. predstavlja reputacijski rizik za državu i stvara nesigurnost među postojećim i potencijalnim investitorima, posebno imajući u vidu da susjedne države nisu uvele sličan porez.

Međutim, premijer Dimitar Kovačevski rekao je za govornicom u Sobranju da uvođenje te vrste dodatnog poreza nije ništa novo i da postoji i u susjednim zemljama.

Možda drugo ime
“Postoji inicijativa za porez na ekstraprofit koji se u različitim državama drugačije zove. Možda ćemo imati drugo ime. U Hrvatskoj se to zove solidarni doprinos tvrtki koje ostvaruju ekstraprofit. Smatramo da uvođenje takvog poreza može ići u prilog državi u vrijeme krize. Svjedočio sam uvođenju takvih poreza u drugim zemljama dok sam radio za vrijeme svjetske financijske krize kada je takav porez uveden i u Mađarskoj”.

Premijer smatra da bi se njegovom primjenom ekstraprofit oporezivao jer su u kriznim vremenima razne tvrtke iz raznih djelatnosti ostvarivale ekstraprofit kao posljedicu inflacije i rasta cijena, zbog čega država smatra da tu dobit treba oporezovati.

No, prema HK-u, predloženim konceptom oporezivanja, koji pretpostavlja usporedbu ostvarenog prosjeka dobiti u prethodne četiri godine i dobiti u 2022., poduzeća koja su prethodnih godina investirala i ostvarila nižu dobit, u odnosu na potencijalno povećanu, stavljaju u nepovoljniji položaj dobit u 2022. godini, koja bi bila ostvarena kao rezultat ulaganja, povećanja učinkovitosti u poslovanju i povećanja produktivnosti zaposlenika.

Kovačevski je, odgovarajući na zastupnička pitanja, rekao da bi se, ako bi se odlučilo o uvođenju izvanrednog poreza, on odnosio na tvrtke koje imaju više od 10 milijuna eura godišnjeg prihoda. Riječ je o dohotku koji je 20 posto veći od četverogodišnjeg prosjeka i omogućit će dodatno oporezivanje samo ekstra dohotka tog četverogodišnjeg prosjeka.

Odlučan je da se novim konceptom porezne reforme uvodi pravedan, učinkovit i moderan porezni sustav koji omogućuje stabilne prihode, gospodarski rast i bolje usluge građanima.

Vladin je plan da se novac prikupljen od tog poreza ne slijeva izravno u proračun, već ide na poseban račun s kojeg će se financirati antikrizne mjere.

Planom Vlade nekoliko tisuća tvrtki morat će platiti jednokratni porez na ekstradobit za 2022. godinu. Osim banaka i trgovačkih društava, kriznim porezom od 30 posto bit će obuhvaćene i veće tvrtke koje su ostvarile dobit veću od 10 milijuna eura.

Prema riječima potpredsjednika vlade zaduženog za ekonomska pitanja Fatmira Biticija, simulacije u nekim velikim tvrtkama pokazale su da ovaj porez neće puno utjecati na njihovo poslovanje i dobit. Novim zakonom o ekstraprofitu Vlada u državnu blagajnu očekuje dodatnih 90 milijuna eura.

Mickoski: Uzaludna ulaganja
Nacrt zakona o ekstraprofitu upućen je u Sabor, no oporba je najavila da ga neće podržati. “Planiramo blokirati tu mjeru jer to nije borba protiv sive ekonomije. Riječ je o poduzećima koja su porezni obveznici, a nekima se povećala dobit jer su prethodno ulagali u proizvodnju i povećanje broja zaposlenih”, rekao je čelnik VMRO-DPMNE-a Hristijan Mickoski.