Montenegro Bonus će sa još tri tvrtke iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine (BiH) i Albanije biti jedan od osnivača kompanije Jonsko-jadranski plinovod, koja će obavljati poslove vezane za pripremu izgradnje plinovoda koji će prolaziti kroz te četiri zemlje, piše internetski portal ekapija.

Osnivački kapital nove kompanije iznosit će 80.000 eura, a Montenegro Bonus će imati jednaki udio u vlasništvu kao ostale tri kompanije, odnosno 25%, pišu Vijesti.

Pošto je neophodno da se za osnivački kapital uplati 20.000 eura, Ministarstvo kapitalnih investicija predložit će da se taj novac osigura iz tekuće budžetske rezerve i da to Vlada odobri, a prethodno je zatraženo mišljenje Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) u vezi usklađenosti sa Zakonom o kontroli državne pomoći.

Pomoć male vrijednosti
AZK je u mišljenju navela da bi ovih 20.000 eura za osnivački kapital predstavljalo pomoć male vrijednosti, shodno propisima kojima se uređuju pitanja državne pomoći.

Kako se u dokumentu AZK-a navodi, projektom Jonsko-jadranskog plinovod (IAP) planirano je da se plinovodom poveže albanski grad Fiera i hrvatski Split. IAP bi potom bio integralni dio Trans-jadranskog plinovoda, gdje se gas iz Azerbajdžana doprema preko Turske i Grčke u Italiju. Predviđena ukupna dužina plinovoda je oko 511 kilometara, od čega je dionica kroz Crnu Goru duga oko 96 kilometara, a 37 kilometara cjevovoda bi bilo postavljano pod morem.

Prije 15 godina ministarstva Hrvatske, Albanije i Crne Gore, nadležna za oblast energetike, su pokrenula inicijativu za izgradnju IAP-a potpisivanjem deklaracije, a kojoj se kasnije pridružila i BiH.

Crnogorska Vlada je 2013. godine odredila Montenegro Bonus za operatora prijenosnog plina, a onda su 2018. godine u Azerbejdžanu predstavnici operatora prijenosnih sistema gasa navedenih zemalja potpisali pismo namjere o osnivanju kompanije. Nakon toga, hrvatska kompanija Plinacro dostavila je kompanijama-potpisnicama prijedlog statuta kompanije, radi davanja suglasnosti.

“Ovu kompaniju bi osnovale tvrtke u državnom vlasništvu zemalja učesnica u IAP projektu – Plinacro iz Hrvatske, Albgaz iz Albanije, Montenegro Bonus iz Crne Gore, BH Gas iz BiH, sa podjednakim udjelom u firmi i sjedištem u Splitu.

Kompanija bi obavljala poslove vezano za pripremu izgradnje gasovoda koji će prolaziti kroz navedene zemlje, promoviranja i sprovođenja aktivnosti od općeg interesa za ugovornice projekta, kao što su komunikacija sa EU organima, učestvovanje u radnim grupama nadležnih organa, saradnja sa internacionalnim tijelima”, piše u mišljenju AZK-a.

Dodaje se da svaka članica projekta zadržava pravo samostalnog obavljanja poslova pripreme, izgradnje i upravljanja plinovodom koji se odnose na dionicu projekta koja se nalazi na teritoriji države u kojoj članica ima sjedište.

Eneregtski koridor
Na internetskoj stranici hrvatske kompanije Plinacro se navodi da je planirani završetak projekta 2025. godina, a da je kapacitet budućeg plinovoda pet milijardi metara kubnih godišnje, od čega bi snabdijevanje prirodnim plinom u Crnoj Gori iznosilo 500 milijuna.

Navedeno je i da bi cjelokupan projekat omogućio otvaranje novog energetskog koridora za regiju srednjoistočne i jugoistočne Europe, te Zapadnog Balkana.

Europska unija (EU) uvrstila je IAP na listu projekata od zajedničkog interesa Energetske zajednice, dok se ovaj poduhvat nalazi i na jedinstvenoj listi prioritetnih infrastrukturnih projekata, koji je Vlada usvojila 2019. godine.