Deficit tekućeg računa američke platne bilance znatno je smanjen u trećem tromjesečju zahvaljujući skoku izvoza na rekordnu razinu, pokazali su podaci ministarstva trgovine.
U trećem kvartalu deficit tekućeg računa SAD-a, koji pokazuje odnos priljeva i odljeva roba, usluga i ulaganja, smanjio se za 9,1 posto, na 217,1 milijardu dolara, što je njegova najniža razina od drugog kvartala 2021. godine.
Deficit tekućeg računa tako predstavlja 3,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nasuprot 3,8 posto u drugom tromjesečju i najniži je u dvije godine. Na vrhuncu je bio u četvrtom kvartalu 2005. godine kada je dosegnuo 6,3 posto BDP-a.
SAD je sada neto izvoznik sirove nafte i goriva. Iako je deficit i dalje velik, on nema utjecaja na dolar s obzirom na njegov status rezervne valute.
Robni izvoz uvećan je za 7,2 milijarde dolara na rekordnih 547 milijardi dolara, poduprt nemonetarnim zlatom i kapitalnim robama kao što su motori i dijelovi za civilne zrakoplove, kao i drugi industrijski strojevi. No, izvoz soje i kukuruza istodobno je smanjen.
Uvoz roba pao je pak za 32,5 milijardi dolara, na 818,2 milijarde dolara, pritisnut padom u segmentima robe široke potrošnje i industrijskih potrepština i materijala. Kod robe namijenjene širokoj potrošnji padom prednjače kućanski i kuhinjski aparati te ostali proizvodi za kućanstvo.
Uvoz je usporio budući da tvrtke procjenjuju svoje potrebe za zalihama u uvjetima posustale domaće potražnje dok američka središnja banka Fed agresivno diže kamatne stope.
Trgovinska bilanca stoga je iskazala manji deficit, koji je bio među pokretačima oporavka rasta u trećem tromjesečju dodajući gotovo tri postotna boda anualiziranoj stopi rasta BDP-a od 2,9 posto.
Na računu primarnog dohotka priljev je uvećan za 15,2 milijarde dolara, na 314 milijardi dolara, a odljev za 26,8 milijardi dolara, na 268,4 milijarde dolara. Povećanje i primitaka i isplata uvelike je potaknuto kamatama na zajmove i depozite, povećanima zbog Fedova dizanja kamatnih stopa.
Na računu sekundarnog dohotka primici su pali za 800 milijuna, na 42,7 milijardi dolara uslijed smanjenja transfera opće države, uglavnom novčanih kazni i penala. Isplate su pak porasle za devet milijardi, na 94,9 milijardi dolara, odražavajući porast transfera opće države, uglavnom međunarodne suradnje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu