Odluka Vrhovnog suda o obeštećenju potrošača koji su 2015. konvertirali kredite u švicarskom franku u eurske poštedila je domaće banke najgoreg scenarija, ali za sada nije jasno koliki bi im trošak mogla izazvati odluka o isplati zateznih kamata. Kao što je već poznato, na sjednici Građanskog odjela održane u utorak dovoljnu većinu u konačnici je dobilo samo pravno shvaćanje da “potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita, nakon sklapanja tog sporazuma, ima pravo… na isplatu pripadajućih zateznih kamata na više plaćene iznose koji je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita… od dana svake pojedine uplate do dana izvršene konverzije”. To je pravno shvaćanje dobilo 13 glasova sudaca građanskog odjela, priopćio je Vrhovni sud.

Što je sa stabilnošću?

Samo šest glasova dobilo je prvo pravno shvaćanje da potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita nema pravo na povrat. Dovoljan broj glasova sudaca nije dobilo ni pravno shvaćanje da potrošač “ima pravo na povrat više plaćenih iznosa po osnovi nepoštenih i ništetnih ugovornih odredbi o promjenljivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli”. Drugim riječima, banke su izbjegle po njih najcrnji scenarij jer bi odlukom Vrhovnog suda po kojoj bi potrošači imali pravo na puno obeštećenje, kao što zahtijeva Udruga Franak, trošak mogao dosegnuti i do 25 milijardi kuna, po nekim procjenama.

Bankari su u neslužbenom razgovoru isticali kako bi takva odluka uzdrmala i samu kapitalnu stabilnost bankovnog sektora. Regulator, Hrvatska narodna banka, tvrdi da je upoznata sa zauzetim pravnim shvaćanjem sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske o pravnim učincima sporazuma o konverziji Ugovora o kreditu u CHF čija cjelovita analiza tek predstoji. „Ipak, s obzirom na preliminarne grube ocjene kojima raspolažemo, smatramo da ono ne bi trebalo imati zamjetan negativan utjecaj na stabilnost bankovnog sustava, odnosno da ne bi trebalo ugroziti financijsku stabilnost u cjelini“, navode iz središnje banke. Dodaju da će, bez obzira na eventualne rane kvantitativne procjene mogućeg učinka, tek protekom određenog vremena biti vidljivo koliko će dužnika sa konvertiranim CHF kreditima u konačnici pokrenuti sudske postupke kao i kolike iznose tužbenih zahtjeva će postaviti, odnosno koliko će biti uspješni u tim zahtjevima.

U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) kažu da u „ovom trenutku nije moguće izračunati precizne financijske i ekonomske posljedice objavljenog pravnog shvaćanja Vrhovnog suda“. „Nakon provođenja potrebnih proceduralnih koraka i službene objave pravnog shvaćanja, banke će provesti detaljne analize te razmotriti daljnje mogućnosti i pravna sredstva koja im stoje na raspolaganju te pojedinačno odlučiti o njihovoj primjeni”, poručili su nam iz HUB-a.

Nema (pre)velike brige

Prva reakcija HUB-a u utorak navečer sugerirala je kako smatraju da je konverzijom iz 2015. godine završeno obeštećenje dužnicima po kreditima u švicarskim francima. “Hrvatska udruga banaka i dalje zauzima stav da je konverzijom iz 2015. godine u potpunosti riješeno ovo pitanje” te smatra da donesenim pravnim shvaćanjem Vrhovni sud odstupa od svojih dosadašnjih stajališta iznesenih u oglednom postupku, ali i pojedinih odredbi zakonskog rješenja koje je uredilo konverziju.

Ako je suditi po reakciji samih dužnika predstavljenih kroz Udrugu Franak, banke ustvari nemaju razloga za (pre)veliku brigu. Naime, pravno shvaćanje koje je dobilo dovoljan broj glasova sudaca Vrhovnog suda nema baš nikakve veze s tužbenim zahtjevima potrošača, tvrdi Udruga Franak. “Nitko od potrošača ne traži nikakve zatezne kamate koje bi tekle na preplatu iz konverzije”, kažu u Udruzi.

Odvjetnik Udruge Franak Igor Metelko, gostujući u Novom danu televizije N1, kazao je kako će potrošači imati pravo na svega 5 do 10 posto od onoga na što bi imali pravo da se usvojila puna restitucija, kao što je to sud EU-a naglašavao da se postupa s ništetnim odredbama, njihovo uklanjanje i povrat nepripadno stečenih koristi’, kazao je Metelko. Obje strane trenutno najavljuju da će se žaliti na drugim instancama, poput Ustavnog suda. Međutim, pravni stručnjaci u neslužbenom razgovoru ističu kako je glavnina opcija odlukom Vrhovnog suda – iscrpljena. v