Postotak ponovne upotrebe materijala u Europskoj uniji slabo je pao prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Svoj životni ciklus nastavilo je 11,7 posto materijala, 0,1 posto manje u odnosu na 2020.
Kako otkriva statistika, razlike u ponovnoj uporabi materijala ogromne su među europskim zemljama. Najbolje su po tom pitanju dvije zemlje Beneluksa. U Nizozemskoj postotak upotrebe recikliranog materijala iznosi čak 34 posto, a u Belgiji, drugoj najuspješnijoj državi, 21 posto.
Slijedi Francuska s 20 posto. Najgora je Rumunjska gdje se samo jedan posto recikliranog materijala ponovno koristi, a tek nešto bolje stoje Finska i Irska s dva posto.
Problem plastike
Hrvatska je također, ispod prosjeka EU-a jer se kod nas ponovno koristi tek 5,7 posto recikliranog materijala.
Materijali koji se najviše ponovno koriste su metalne rude (22,6%), nemetalni minerali (14%), biomasa (10%) te fosilni energetski materijali (3%). Europa je dakle jako daleko od kružnog gospodarstva kakvo si je zacrtala u strateškom dokumentu Zeleni plan, a zanimljivo je i da ponovna upotreba materijala sporo raste.
Od 2004. do 2021., u 17 godina, narasla je tek 3,4 posto. Kružno bi nam trebalo biti itekako važno jer ono podrazumijeva dugovječniji život svake sirovine. Ideja je da, umjesto da sirovinu nakon skupog procesa izvlačenja iz zemlje (poput metala i nafte), ili stvaranja (poput plastike) jednom iskoristimo i bacimo, odvojeno prikupimo, putem tehnologije obradimo i ponovno koristimo.
No to, čini se, nije tako jednostavno posebno kada je plastika u pitanju. Tako je nedavno izvješće Greenpeacea za SAD pokazalo da se tek četiri posto proizvedenog plastičnog otpada reciklira.
Jedan od razloga je skupoća. Reciklirati je plastiku, naime, skuplje nego proizvesti novu.
Kako bi EU olakšala tranziciju prema kružnom 2020. donijela je Akcijski plan za kružno gospodarstvo, a koji predviđa otprilike 35 djelovanja.
On obuhvaća inicijative o dizajnu proizvoda, proizvodnim postupcima te jačanju položaja potrošača i javnih naručitelja.
Bez jasne strategije
Hrvatska je kružno odlučila prvo implementirati u sektoru građevinarstva, odnosno građevnog otpada.
Tako je u studenom predstavljen Akcijski plan za kružno gospodarstvo u sektoru građevnog i otpada od rušenja, a koji bi trebao pridonijeti postotku ponovno uporabi više od 500 tisuća tona građevnog otpada, koliko je bilo prijavljeno 2020.
Hrvati, inače, godišnje proizvedu oko šest milijuna tona otpada, otprilike 1,5 tona po osobi.
Većina toga, gotovo 95 posto, završi na odlagalištima jer sustavnog i uređenog pristupa gospodarenja otpadom nemamo. Također, tek se rijetke tvrtke bave obradom, odnosno reciklažom materijala.
