Hrvatsku u idućoj godini čeka značajno usporavanje gospodarstva i visoka inflacija, premda niža nego dosad. U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) očekuju da će stopa rasta BDP-a snažno prikočiti s ovogodišnjih 6,3 na 1,4 posto zbog izraženog usporavanja Europe.

Inflacija će u 2023. ostati goruća ekonomska, a realno i politička tema u vremenu kada će se fokus lagano okretati prema izborima. Pod godinu na izmaku podvlačimo crtu pod 10,6 posto inflacije, a hlađenje ekonomije trebalo bi ju spustiti na 7,5 posto.

Triput brži rast
”Došli negdje oko vrha inflacije, dobro je što se vide znakovi slabljenja inflatornih pritisaka. Najveći doprinos joj daju cijene energije, ali još više cijene hrane. Kad bih trebao ocjenjivati, rekao bih da će kretanja cijena hrane na inflaciju snažnije utjecati nego energija”, rekao je na godišnjem briefingu s novinarima guverner HNB-a Boris Vujčić.

Hrvatska će 2022. zaokružiti s gotovo tri puta bržim rastom nego eurozona na krilima solidne turističke sezone, inozemne potražnje i osobne potrošnje. S jeseni je uslijedilo usporavanje i uron u tehičku recesiju krajem godine (jednako kao i u eurozona), no u ovom trenu očekivanja su da će ona biti kratka i plitka, s primjetno sporijim izlazkom iz nje nego ranije.

Snažnija kriza zasad je izbjegnuta zahvaljujući neuvođenju ograničenja potrošnje plina, time i vjerojatne eksplozije cijena struje. Vrijedi primijetiti da su projekcije za iduću godinu ipak na papiru odrađene uz pretpostavku da Vlada na proljeće neće (bitno) korigirati zamrznute cijene plina i električne energije što bi dovelo do novog inflatornog vala.

”Sigurno je da ako se subvencije nastave da će stopa inflacije biti nešto niža, a kasnije nešto viša. Naprosto nema besplatnog ručka”, sumirao je guverner. Ne treba gajiti previše nade da će se energenti u kratkom roku vratiti na staro na što stručnjaci već upozoravaju neko vrijeme.

U zadnjim danima prosinca računa se da će u 2023. barel nafte stajati 86 dolara, a prirodni plin biti na aktualnoj cjenovnoj razini, oko 124 eura po megavatsatu. Cijena električne energije, jedan od ključnih inputa za inflaciju, mogla bi na europskom tržištu kretati oko 325 eura po megavatsatu, 60-ak eura skuplje nego što je danas.

Od svih sastavnica BDP-a u središnjoj banci očekuju da će samo izvoz biti u minusu (0,5%), a na prve naznake otkazivanja narudžbi iz inozemstva već je upozorio dio domaćih poduzetnika. Osobna potrošnja ostaje pozitivna iako će se značajno smanjiti, sa 5,9 posto ove godine na 1,2 posto, a tu bi svoj obol mogla dati i rekordna akumulirana štednja.

Državna potrošnja mogla bi blago ubrzati sa 2,2 na 2,5 posto, rast investicija će pasti sa 5,6 na 3,2 posto, dok će rast uvoza snažno pasti s ovogodišnjih 26,1 na 0,3 posto.

Rekordan višak u sustavu
Sreća u nesreći ostaje domaće tržište rada. Minimalni rast gospodarstva koji slijedi u idućoj godini neizbježno će donijeti slabljenje zamaha, no unatoč tome zaposlenost će porasti, a nezaposlenost blago smanjiti na 6,8 posto. Nakon pada realnih plaća (-1,7 posto) u ovoj godini, realni dohoci ponovno će blago porasti (0,5%) zbog usporavanja inflacije.

U područje eura ulazimo s rekordnih 80-ak milijardi kuna viška u sustavu, dobrim dijelom i zbog likvidnosti koja je dosad bila zamrznuta u obveznim rezervama i minimalnim deviznim potraživanjima.

Oslobođenu likvidnost banke mogu deponirati kod ECB-a (u čiji sustav ulazi i HNB), a prema riječima guvernera Vujčića, s podizanjem depozitne kamatne stope u eurozoni na 2 posto i “domaće banke lijepo će zaraditi”.

Klijenti mogu očekivati postepeni rast troškova kreditiranja koji već krenuli uzlaznom putanjom, posebice kod poduzeća. Koliko bi kamatne stope mogle porasti ostaje otvoreno s obzirom na ECB-u najavu kontinuiranog dizanja cijene novca, ogromne likvidnosti, ali i snažnog usporavanja ekonomskog zamašnjaka.