Prema procjenama Svjetske banke, gospodarstvo Srbije iduće bi godine trebalo rasti 2,7 posto, dok su procjene Narodne banke Srbije nešto konzervativnije pa predviđeni rast iznosi 2,5 posto, kao i revidirana očekivanja rastu za 2022. Inflacija bi, prema redovitom izvješću Narodne banke Srbije, trebala dostići vrhunac tijekom prvog tromjesečja 2023., predviđa se da bi se ožujku trebala kretati u rasponu od 14 i 18 posto, a potom se očekuje njezin postupni pad.

Kad je riječ o državnim financijama, nastavit će se dosadašnja konzervativna fiskalna. Planirani proračun za 2023. iznosi 2107,4 milijardi dinara, odnosno 17.954 milijarde eura, pri čemu bi deficit trebao iznositi 2245 milijardi eura odnosno 3,3% BDP-a, uz pretpostavljeni rast gospodarstva od 2,5%.

Vlasti računaju da će javni dug ostati na razini od 56,1% BDP-a, mada nije navedeno da li su u to uračunate i garancije određenim poduzećima u većinskom vlasništvu države, te strane investicije za infrastrukturu. Osim toga, treba znati da Srbiji iduće godine na naplatu stiže i 4,6 milijardi eura duga.

Ni na polju monetarne politike ne očekuju su očekuju veće promjene, predviđa se da će se, kao i braniti plutajući tečaj dinara te se očekuju dalje korekcije kamatnih stopa, kako bi se pokušala kontrolirati inflacija. Tijekom prvog tromjesečja 2023. očekuje se rast referente kamatne stope NBS za 0,5%.

Kao dodatnu garanciju za stabilnost tečaja, Srbija je zatražila stand-by aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom, kako bi se smanjio rizik od dodatnog povećanja cijene zaduživanja, te kako bi se dala potpora reformama javnih poduzeća.

Financijski sektor je stabilan i dobro kapitaliziran, a devizne rezerve su adekvatne. Međutim, gospodarstvo Srbije suočava se s nizom nepredviđenih okolnosti, prije svega vezanih za nezavidno stanje domaće elektroprivrede, te vanjskim šokovima uzrokovanim ratom u Ukrajini, koji su utjecali na divljanje cijena nafte, plina i hrane. Inflatorni pritisci će jačati, uslijed očekivanih novih poskupljenja električne energije, kao moguće liberalizacije cijena određenih poljoprivrednih proizvoda, ili pak uvoza istih iz inozemstva u slučaju nestašica.

Kao glavni rizici za prognozirani rast BDP-a navedene su moguće restrikcije struje, smanjenje izvoza uzrokovano padom potražnje na tržištu EU, poskupljenje uvoznih inputa za domaću prerađivačku industriju, povećanje poreza i parafiskalnih nameta u slučaju nemogućnosti financiranja deficita te moguće elementarne nepogode.

Vlada Republike Srbije počela je ozbiljno shvaćati energetsku ranjivost zemlje, te je u suradnji s norveškom konzultantskom tvrtkom Rystad Energy započela studiju o prelasku na obnovljive izvore energije za zelenu tranziciju, koja bi donekle umanjila ovisnost o ruskom plinu i započela reformu EPS-a, kako bi se smanjili gubici.

U 2023. se očekuje i završetak gradnje prve veće elektrane izgrađene poslije raspada Jugoslavije, TE Kostolac B3, instalirane snage 350 MW. Očekuju se i dalje olakšice za poslovne subjekte i kućanstva koji sudjeluju u proizvodnji električne i toplinske energije. Reforma Elektroprivrede Srbije će se nastaviti, kako bi se od nje napravilo profitabilno poduzeće, ali moguće je očekivati velike otpore u sindikatima EPS-a, posebice u RB “Kolubara”.

Crnu Goru brine i vrlo neizvjesna turistička sezona zbog pada kupovne moći na ključnim tržištima/Shutterstock

Iako se čini da Vlada Srbije ne namjerava odustati od dosadašnje prakse poticanja greenfield i brownfield investicija, ostaju problemi u relativno niskoj kvaliteti investicija, tj. niskoj dodanoj vrijednosti proizvoda koji se izvoze na tržišta EU.

Vlada Srbije nastavlja s projektima poput digitalizacije, ubrzavanjem i olakšavanjem procesa registracije tvrtki te zadržavanjem jedinstvene porezne stope od 15%, ali problemi ostaju u pravosuđu i općoj pravnoj nesigurnosti, te nedostatku kvalificirane radne snage, što se pokušava ublažiti uvođenjem dualnog obrazovanja.

Političke barijere te jako loš i netransparentan sustav javnih nabava odvraćaju domaće i strane tvrtke od sudjelovanja u istima, a potencijalno su problematični i netransparentni međudržavni ugovori o financiranju velikih infrastrukturnih projekata, poglavito s Kinom, koji uglavnom nisu dovoljno transparentni.

Sukladno procjenama Svjetske banke, gospodarstvo Sjeverne Makedonije bi u idućoj godini trebalo zabilježiti rast od 2,7 posto, dok tamošnja Vlada očekuje nešto jači rast od 2,9 posto. Inflacija bi prema projekcijama Nardone banke Sjeverne Makedonije trebala iznositi 7,1%, dok su projekcije analitičara Svjetske banke nešto optimističnije i predviđaju stopu od 6,1 posto.

Državni proračun za iduću godinu iznosit će 324.800 milijardi denara (5,194 milijardi eura) te je 14,8 posto izdašniji u odnosu na ovogodišnji i predstavlja najveći budžet u povijesti Sjeverne Makedonije. Proračunski deficit projiciran je na 4,6 posto BDP-a, dok predviđene investicije iznose 5,2 posto. Iduće godine na naplatu dolaze i euroobveznice u iznosu od 450 milijuna eura, a Ministarstvo financija Sjeverne Makedonije planira se više oslanjati na domaće trezorske zapise kao izvore financiranja. S MMF-om je postignut sporazum o programu linije predostrožnosti u vrijednosti od 530 milijuna eura, koji istječe 2024., kako bi se jeftinije refinancirao postojeći javni dug, koji će 2023. dostići 59,9 posto BDP-a.

Treba napomenuti da je Sjeverna Makedonija, kao neto uvoznik energenata i hrane, ove godine doživjela dvostruki ekonomski šok, koji se odrazio i na inflaciju, koja je zabilježila vrhunac tijekom rujna 2022. kada je dosegnula 18,7%. Inflatorni pritisci ovise o cijenama energenata i hrane, iako je Vlada Sjeverne Makedonije najavila niz antiinflatornih mjera, koje uključuju i povlaštene cijene struje za proizvođače hrane, ukidanje PDV-a za prehrambene proizvode za vikend tijekom novogodišnjih praznika, te zamrzavanje cijena grijanja za kućanstva. U sklopu protuinflatornih mjera, očekuje se i dalje povećavanje kamatnih stopa od strane NBSM. Financijski sektor je adekvatno kapitaliziran a makroekonomska politika vrlo konzervativna. Glavni rizici 2023. bit će, dakako, kretanje cijene energenata i hrane, smanjen izvoz uslijed smanjene potražnje na ključnim europskim tržištima kao i moguće vremenske nepogode.

Kad je energetika u pitanju, završeni su remonti u TE “Negotino” (koja je bila zatvorena 2009.) te TE “Oslomej”, kako bi se smanjila ovisnost od uvoznih energenata. Elektroprivreda Sjeverne Makedonije (ESM) započela je s pojačanom naplatom računa za struju, a među najvećim dužnicima su državne institucije. Početkom prosinca ESM je preuzeo vlasništvo i nad toplanom “Skopje – Sever”, kako bi se osigurao njezin nesmetan rad.

Planira se puštanje u rad i dvije velike solarne elektrane – “Bitola” i “Oslomej 2”. Također, u sklopu zelene tranzicije ukinute su pristojbe za korištenje elektromreže za proizvođače – potrošače (prosumers), te se u Ministarstvu energetike nadaju povećanju njihovog proizvodnog kapaciteta za 180 MW tijekom 2023. i 2024.

Vlada Sjeverne Makedonije aktivno radi na privlačenju direktnih stranih investicija. Iako se zasad ne planira ukidanje jedinstvene porezne stope od 15%, u sklopu porezne reforme umjesto dvije stope poreza na dohodak od 10% i 18%, uvodi se jedinstvena stopa od 10%, mada će se nastaviti diskusije o uvođenju progresivnog poreza na dohodak. Po uzoru na Hrvatsku, i Vlada Sjeverne Makedonije uvodi privremeni porez na ekstraprofite.

Prema procjenama Svjetske banke, rast BDP-a Crne Gore u idućoj će godini iznositi 3,45 posto, dok je planirani proračun iznosi 2,85 milijardi eura, uz optimistična očekivanja rasta BDP-a od 5 posto. Proračunski deficit je planiran na 705 milijuna eura (4% BDP-a), što je predstavlja veliko opterećenje za javne financije, budući da projekcija javnog duga za 2023. iznosi 74,7 posto. To znači da će fiskalna disciplina morati biti intenzivnije.

Računa se da će tijekom 2023.-2024. za servisiranje javnog duga trebati oko 9% BDP-a, što će negativno utjecati na javne investicije, koje će 2023. iznositi svega 1,1%. Stopa nezaposlenosti će se smanjiti na 12,71%, dok će inflacija ovisiti o eksternim faktorima, budući da je Crna Gora neto uvoznik hrane i energenata, a prognozira se da će se u idućoj godini stopa inflacije iznositi 9,2 posto.

Glavni rizici za Crnogorsko gospodarstvo i u idućoj godini ostaju politička nestabilnost, visoka zaduženost, neizvjesna turistička sezona zbog pada kupovne moći na ključnim tržištima, te moguće prirodne nepogode.

S druge strane, kad je o energetici riječ, hidrološka situacija se popravila, te se do ožujka 2023. očekuje nastavak izvoza struje, a situacija se popravila i izgradnjom nove vjetroelektrane Možura 2019. Elektroprivreda Crne Gore planira i gradnju tri TE na plin, i to u Baru (50 MW), te kasnije u Podgorici i Pljevljima. Vrijednost planiranih investicija iznosi 400 milijuna eura.

Očekuje se nastavak programa Vlade Crne Gore i EPCG “Solari 500”, prema kome se 2023. očekuje dodatnih 70 MW instalirane snage u kućanstvima te privrednim subjektima. Odluka o projektu se očekuje tijekom trećeg tromjesečja 2023., a strateški partner je singapurska tvrtka LNG Alliance.