Iz perspektive globalnog IT-ja, 2022. obilježena je padom vrijednosti kapitalizacije tehnoloških tvrtki, smanjivanjem marketinških prihoda, prodaje računala i mobilnih telefona koji su doveli do pada profitabilnosti i najava otpuštanja.
Nažalost, slični globalni trendovi nas očekuju i u 2023., uz naznaku da će određene kategorije IT potrošnje, poput sigurnosti, clouda, automatizacije ili analitike, kao izravnijeg utjecaja na poslovanje, rasti u većini segmenata. IT nije imun na inflaciju, pad kupovne moći, skuplji kapital i energiju. Posljedice trgovinskog rata i embarga vezanog uz tehnologiju proizvodnje te prodaju chipova tek ćemo zbrajati, ali bi mogle biti poprilično utjecajne i negativne. Mala smo zemlja i isto takvo tržište, ali imamo mogućnost umanjiti globalne efekte krize te iskoristiti povoljne okolnosti pred nama.
Pristupanje Schengenu i uvođenje eura konačno nas svrstavaju u zonu modernih država i ekonomija, uz punu slobodu kretanja i smanjene rizike uključivanja u zapadne ekonomsko-političke tokove. Uvjeren sam da će IT to znati iskoristiti. Mogućnost EU financiranja digitalno-zelenih projekata, uz uvrštavanje IT-ja kao neovisne vertikale u S3, otvara povijesnu priliku za IT i digitalnu industriju – postaviti se jednim od temelja uzdanica rasta, razvoja i održivosti ekonomije, države i društva.
Uz stimulativne porezne i investicijske politike, pravi akcelerator bio bi prepoznatljiv i funkcionalan inovacijski “centar” za čvrsto povezivanje IT tvrtki, akademske zajednice, talenata, industrije, venture kapitala i države, gdje bi bili adresirani stvarni izazovi, nudili se i testirali inovativni koncepti za globalnu scenu.
Iduću godinu treba iskoristiti za provedbu javnih reformi i politika te stvarni gospodarski napredak. Ne treba zanemariti okruženje, s obzirom na to da većina susjednih zemalja ima status kandidata za pristupanje u EU ili ga nastoji ishoditi. Tu je prilika za IT, industriju i institucije kroz twinning projekte, koristeći pretpristupne fondove infrastrukturno pripremiti institucije za otvaranje, vođenje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
Adresiranje zapadnih tržišta važno je za održavanje konkurentnosti i zadržavanje radne snage. Radom na tim tržištima postižu se znatno više cijene rada, pa se otvara mogućnost boljeg plaćanja i uvjeta za radnu snagu, a njima da ostanu zaposleni u domaćim tvrtkama i živjeti u RH.
Velik fokus treba staviti na klimatske promjene i brigu o okolišu te europsku sigurnost, s obzirom na rat u Ukrajini, bez čijeg je konteksta nemoguće komentirati tekuću i nadolazeću godinu ni u jednom, pa tako ni u poslovnom smislu.
