Farmaceutska industrija je i u inflacijskoj 2022. ostala jedna od najsnažnijih industrijskih grana u Hrvatskoj, prije svega zahvaljujući stručnosti naših zaposlenika i kontinuiranim visokim ulaganjima u najnovije tehnologije i nove proizvode, što je preduvjet globalne konkurentnosti. Domaća farmaceutska industrija svoje proizvode izvozi u 60-tak zemalja svijeta, a ključna inozemna tržišta su nam SAD i EU.
Strateška važnost očituje se u činjenici da je ukupan doprinos hrvatske farmaceutske industrije u BDP-u 11 milijardi kuna, zapošljavamo direktno oko 6000 zaposlenika, dok je indirektno taj broj triput veći. Hrvatsko tržište je jedno od rijetkih u Europi koje u doba korona krize nije imalo većih poteškoća s nabavom lijekova.
Unatoč tome što potencijala za širenje kapaciteta i nadalje imamo, trenutačno se nalazimo u neodrživoj situaciji uzrokovanoj porastom ulaznih cijena svih ključnih elemenata u proizvodnom lancu – od sirovina i energenata do troškova rada zaposlenika. Nije održivo niti moguće poslovati u okruženju koje kombinira stalno povećanje proizvodnih troškova s politikama kojima se kontinuirano snižavaju cijene, što je specifičnost farmaceutske industrije gdje cijene lijekova određuju nadležna nacionalna tijela, a ne proizvođači.
Ovaj je problem prisutan u cijeloj EU s obzirom na važeće mehanizme regulacije cijena lijekova na recept, no većina zemalja u ovom trenutku intenzivno radi na pronalaženju modela prilagodbe cijena njihovim troškovima proizvodnje u izvanrednoj situaciji u kojoj se nalazimo. U
Hrvatskoj tako generičkim lijekovima možete liječiti bolesnika s visokim tlakom za manje od sedam kuna mjesečno ili upalu pluća za 11 kuna, a sustav i nadalje kontinuirano vrši pritisak na daljnje snižavanje tih cijena. S druge strane, samo u zadnjih godinu dana, uspoređujemo li treći kvartal 2022, u odnosu na isto razdoblje 2021., našim su članicama troškovi transporta porasli do 160%, troškovi sirovina do 120%, troškovi rada do 110%, a troškovi čak do 330%.
Danas tako imamo situaciju gdje troškovi proizvodnje određenih lijekova na recept premašuju njihovu cijenu na tržištu, a regulator namjerava uvesti dodatne mehanizme kako bi osigurao još bržu eroziju cijena. U proteklim mjesecima nekolicina proizvođača prijavila je poteškoće u opskrbi lijekovima, a ako se ova situacija nastavi, moglo bi doći do ozbiljnih poremećaja na tržištu lijekova.
Hrvatska nije iznimka od ostatka Europe, iako većina zemalja ovom problemu pristupa vrlo ozbiljno. Pred nama je izazovno razdoblje, u kojem ćemo morati što je prije pronaći model održivosti proizvodnje lijekova i osigurati i stabilnu opskrbu tržišta, ali i omogućiti daljnja ulaganja i rast jedne od vodećih industrijskih grana u Hrvatskoj.
