Hrvatska mala i srednja poduzeća pokretači su hrvatskog gospodarstva. Ima ih gotovo 140.000 i čine više od 99% svih poduzeća.

Mali i srednji poduzetnici (MSP) su glavni pokretači inovativnih proizvoda, usluga i poslovnih modela te rasta vrijednosti u hrvatskim granama i sektorima, i čine u prosjeku tri od četiri radna mjesta i više od polovice ukupnog izvoza Hrvatske.

Vitalni čimbenici
Malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj obuhvaća veliki raspon industrija i sektora te poduzetničkih profila; od mikropoduzeća s jednom osobom, poduzeća pod vodstvom žena i visokotehnoloških start-upova koje su osnovali mladi poduzetnici koji tek ulaze na tržište i postaju konkurentni, do nekih od najbrže rastućih industrijskih srednjih poduzeća kao vodećih hrvatskih izvoznika.

Dakle, hrvatski mali i srednji poduzetnici nisu samo najbrojniji gospodarski subjekti, već su i vitalni čimbenici koji doprinose unapređenju poslovne klime i raznolikosti hrvatskog gospodarstva. Stoga je briga o utjecaju novodonesene regulative na njihovo poslovanje od egzistencijalne važnosti za gospodarstvo i društvo.

Na tom je tragu Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u proceduru javnog savjetovanja pustilo prijedlog Strategije za procjenu ekonomskog učinka propisa na sektor malog i srednjeg poduzetništva za razdoblje od 2023. do 2027. godine i Akcijski plan za provedbu Strategije za razdoblje od 2023. do 2025. godine. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću traje do Badnjaka.

Kako navodi sam predlagač, hrvatski mali i srednji poduzetnici nisu ništa manje osjetljiviji na unutarnje i vanjske gospodarske poremećaje u odnosu na poduzeća u Europskoj uniji i inozemstvu.

“Zbog ograničene veličine i pristupa resursima MSP su prvi koji snose najveći teret čak i najmanjih poremećaja u unutarnjem gospodarskom okruženju i globalnim tokovima gospodarstva, koji su u posljednje vrijeme posljedica pandemije Covida ili geopolitičkih previranja poput trenutnog rata u Ukrajini s nepredviđenim i dugotrajnim posljedicama.

Iako su potonji čimbenici izvan kontrole bilo koje vlade, ipak postoji znatan prostor za javnu intervenciju koja dovodi do poboljšanja određenih područja nacionalnog gospodarstva. Među njima se ističe poboljšanje poslovne klime za male i srednje poduzetnike kao jedan od najvećih prioriteta Vlade.

Na MSP-ove nerazmjerno utječu propisi kojima se često povećavaju fiksni troškovi neovisno o veličini i opsegu poslovanja. Troškovi izazvani propisima koje veća poduzeća lakše podnose, mogu prisiliti najugroženije MSP-ove da napuste tržište”, ističu iz resornog Ministarstva.

Anny Brusic, direktorica HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika/ Matija Habljak/PIXSELL

Zbog toga Vlada želi snažnije primijeniti tzv. TSF princip “počnimo od malih”, pri izradi ili reviziji propisa koji utječu na sektor MSP-ova, stavljajući hrvatske male i srednje poduzetnike u samo središte procesa oblikovanja politike i propisa.

Test malog i srednjeg poduzetništva (MSP test) dio je procjene učinaka propisa (PUP). Procjena omogućuje izradu učinkovitih propisa i dobivanje bitnih podataka o tome kako regulirati i kako procijeniti jesu li postignuti ciljevi politika.

Tijela državne uprave koriste navedene alate za utvrđivanje i procjenu učinaka potencijalnih rješenja problema koji se rješavaju javnom politikom te za utvrđivanje posljedica različitih regulativnih i neregulatornih opcija na gospodarstvo, društvo i okoliš.

Tijekom postupka procjene učinaka propisa, tijela državne uprave trebala bi staviti snažan naglasak na procjenu učinaka politika i propisa na posebno ranjive gospodarske i društvene skupine, kao što su MSP-ovi, mladi poduzetnici, poduzetnice itd.

Mrtvo slovo na papiru?
No, upravo činjenica da postoji proklamirana usmjerenost na MSP test i njegove učinke, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) upozoravaju da je praksa ipak da taj test bude samo forma kroz rečenicu “zakon nema negativnih učinaka”.

Anny Brusić, direktorica HUP- Udruge malih i srednjih poduzetnika, ističe da podržavaju ovu Strategiju, no isto tako očekuju da neće biti samo “mrtvo slovo na papiru”, a kao što je veliki broj sličnih dokumenata koji su doneseni u proteklim godinama.

”Moram priznati da od 2015., kad je napravljena prva procjena utjecaja regulative na MSP, te od 2017. od kad država to službeno i redovno radi, ima pomaka na bolje po pitanju uklanjanja administrativnih prepreka za male poduzetnike.

Ono što bi trebalo, a to ne sadržava niti ovaj dokument, je propisivanje obveznog MSP testa, odnosno obveze da se svaki doneseni zakon ili pravilnik najprije testira na malim poduzetnicima jer ako na njih nema negativnog utjecaja, onda će ta regulativa biti funkcionalna i za one velike”, kaže Brusić.

Po pitanju trenutnih najvećih izazova MSP-a u vidu obveze konverzije temeljnog kapitala iz kuna u euro, direktorica ove HUP-ove udruge smatra da se radi o zahtjevnom procesu, no kao pozitivno vidi dugi rok od tri godine u kojem očekuje da će se ipak iznaći neki model automatske konverzije, na način kako će se to 1. siječnja 2023. dogoditi i s novcem koji se nalazi na tekućim i žiro računima građana i pravnih osoba u bankama.