Bjelovar je već središte korištenja geotermalnih izvora u Hrvatskoj. Na njegovom se području nalazi zasad jedina geotermalna elektrana za proizvodnju električne energije GE Velika Ciglena, a ovaj bi grad u narednom razdoblju svoju lidersku poziciju u ovom segmentu trebao dići i na europsku razinu.

Naime, iako se iz vruće vode može proizvoditi i struja, ta tehnologija je puno iskoristivija za toplinsku energiju, posebice za javne toplovodne sustave, a u čemu će Bjelovar također prednjačiti. Gradonačelnik Dario Hrebak najavio je da će grad krenuti upravo u takav projekt – gradnju geotermalne elektrane koja će toplinom opskrbljivati većinu javnih i višestambenih zgrada u Bjelovaru.

”Dokumentaciju o bušotinama koju je u proteklih 60-ak godina napravila Ina, u potrazi za plinom i naftom, pokazuje da je čitavo naše područje, uključujući i sam centar grada, vrlo pogodno za primjenu geotermalne tehnologije.

Procijenili smo da je zelena površina uz gradski stadion lokacija na kojoj ćemo krenuti u studiju izvodljivosti te investiciju u prvu komunalnu elektranu ovakve vrste u Hrvatskoj. Radi se o idealnoj poziciji jer se u krugu od 800 metara nalazi velik broj javnih zgrada i velikih potrošača energije – tri srednje škole sa sportskom dvoranom, osnovna škola s dvoranom, policija, dom umirovljenika, đački dom te, posebice, bolnica koja treba vrlo velike količine topline.

Uz to, tu su i dvije četvrti s višestambenim zgradama te je jasno koliki bi bili benefiti ovog projekta”, kazao nam je Hrebak. Dodaje da se radi o relativno maloj potrebnoj infrastrukturi jer je sve u blizini. Ako se ovaj projekt realizira prema planu, u Bjelovaru očekuju da bi mogli narednih godina izgraditi još dvije do četiri ovakve toplinske elektrane i tako pokriti čitav grad s toplovodima u kojima je temperatura vode viša od 70 stupnjeva Celzijusovih.

O konkretnim rokovima i troškovima “Operacije stadion”, još ne žele spekulirati jer se u taj projekt tek krenulo, odnosno u tijeku je izrada studije izvodljivosti koja bi trebala biti gotovo do kraja godine.

No, Hrebak je siguran da će pokazati isplativost te očekuje da bi se trebalo raditi o rokovima i gabaritima njihovog već poodmaklog projekta Veliko Korenovo na rubnom dijelu grada, uz Bjelovarski sajam, gdje se radi o investiciji od 3,5 milijuna eura koja se razvijala dvije godine, a u prvoj polovici godine će biti prva bušenja.

Dario Hrebak kaže kako je plan da se u veljači 2023. ide s projektom Toplica i Stadiona na natječaje NPOO-a/P. Macek/PIXSELL

Procjene su mu da Bjelovar ima ukupni potencijal za oko 30 MW instaliranih energetskih kapaciteta u geotermalnoj tehnologiji. S obzirom na to da grad ima maksimalnu, odnosno vršnu potrošnju od 40 MW električne energije, jasno je da bi samo sa svojim izvorima vruće vode mogli postati vrlo elegantno, dugoročno i jeftino energetski neutralna sredina.

Zasad u Hrvatskoj postoji samo jedna operativna geotermalna elektrana, Velika Ciglena kod Bjelovara snage 10 MW, a u nekoj fazi razvoja je još 10-ak takvih projekata.

Usprkos vlasničkim natezanjima Dragana Jurilja i njegovih turskih partnera iz MB Holdinga, GE Velika Ciglena je pokazala da se takvi projekti mogu realizirati i da se energija može proizvoditi.

Iako u planu u Gradu Bjelovaru imaju i proizvodnju struje, trenutno im je primaran fokus na toplini. Uskoro se kreće u gradnju bušotine za korištenje geotermalne energije u naselju Veliko Korenovo.

Riječ je o projektu kojem je cilj povećati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, smanjiti emisije CO2 te povećati sigurnost opskrbe. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3,47 milijuna eura, od čega su bespovratna sredstva u iznosu od 1,3 milijuna eura.

Brz povrat investicije
Hrebak ističe da je povrat investicije planiran u svega nekoliko godina nakon eksploatacije, a otvorit će indirektno i velik broj radnih mjesta. Dodao je i da se tijekom prosinca planira raspisati i javna nabava za izvođača radova, a sredinom sljedeće godine predviđen je početak bušenja.

Bušit će se nešto više od mjesec dana te se očekuje pronalazak izvora vode temperature od oko 70°C kojom bi se grijali staklenici, Bjelovarski sajam, poslovna zona Veliko Korenovo. Gradonačelnik kaže da bi to mogao biti prvi pravi projekt “district heatinga” u Hrvatskoj.

Projekt je sufinanciran Programom “Energija i klimatske promjene” Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Kneževine Lihtenštajn, Norveške i Islanda u svojstvu zemalja donatora te programskog partnera Energetskog instituta Hrvoje Požar.

U Bjelovaru planiraju, na bazi geotermalnih izvora, izgraditi i Termalnu rivijeru, odnosno toplice. Plan je, objašnjava gradonačelnik Hrebak, da se u veljači naredne godine ide s projektom Toplica i Stadiona na natječaje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti iz čega bi se investicija većinski financirala.

Mladen Škrlec, stručnjak za geotermička istraživanja i voditelj istražnih radova u Korenovu, pojašnjava da se sustav za korištenje geotermalne vode sastoji od bušotine i bušotinskog radnog prostora potrebnog za remontne radove u bušotini u veličini 40 x 60 metara, potom cjevovoda od bušotine do korisnika geotermalne vode.

Rezultati ispitivanja
”Koristi korištenja tehnologije su višestruke, s obzirom na to da se ohlađena geotermalna voda može ispuštati u prirodne vodotokove ili dalje iskorištavati u drugom stupnju, primjerice za dizalice topline, navodnjavanje, ribnjačarstvo i slično”, kaže Škrlec.

Dosadašnja ispitivanja su pokazala kako bi bušotina u Korenovu trebala ‘izbacivati’ 25 do 30 litara u sekundi, odnosno između 2160 i 2592 kubna metra na dan. Temperatura na ušću geotermalne bušotine iznosi između 65 i 70 stupnjeva Celzijevih.

“Proračun toplinske snage osim kapaciteta bušotine uzima u obzir iskoristivu razliku temperature. Tako s gore procijenjenim kapacitetom, uz iskorištenje temperature geotermalne vode od 40 stupnjeva, instalirana toplinska snaga geotermalne vode iznosi 4 do 5 MWt.

Dodaje da instalirana toplinska snaga u geotermalnoj bušotini od cca. 5 MW omogućuje grijanje oko 600 stanova veličine 75 m2 odnosno oko 45.000 m2 stambenog prostora. Ili 7 do 8 hektara staklenika.