Na račun Hrvatske za nekoliko dana, 16. prosinca, sjeda druga tranša od 700 milijuna eura bespovratnih sredstava iz NPOO-a, koji zajedno s predujmom i prvom tranšom čini 2,2 milijarde eura, odnosno 40% dodijeljenih 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava.

U javnosti vlada skepsa oko dinamike kojom se koriste ta sredstva, no, potpredsjednica Europske komisije za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica na prvoj godišnjoj konferenciji Spremni za o našem NPOO-u, koju su pod nazivom “Spremni za sutra” upriličili predstavništvo EK u Hrvatskoj i Vlada RH, ocijenila je da provedba tog plana u Hrvatskoj teče dobro.

Treća je, ističe, među članicama EU po brzini podnošenja zahtjeva i zaprimanja sredstava, iza Španjolske i Italije. Ističe i da provedba napreduje prema planu i na razini EU-a, pri čemu je dosad ukupno isplaćeno 136 milijardi eura.

”Ovo su najveća sredstva koji su nam uplaćena do sada i ovo je prilika za reforme, preduvjet za uplate je 145 reformskih i 227 investicijskih indikatora, a najveći dio predviđen je za prošlu i ovu godinu”, ističe Zvonimir Savić, posebni savjetnik Vlade RH za gospodarstvo. Početkom 2023. imat ćemo ispunjeno 86 od 86 reformskih indikatora, dakle 100%, a to čini 60% svih reformi predviđenih u NPOO-u.

Što se tiče dinamike objavljivanja i provedbe natječaja u okviru NPOO-a, suprotno percepciji tromosti koji prevladava, Savić iznosi podatke kako je do početka prosinca završeno ili su u tijeku natječaji vrijedni više od 20 milijardi kuna, odnosno 43% alokacije, a u planu je u prosincu još otvaranje natječaja za 10% iznosa u području gospodarstva, obrazovanja, znanosti i istraživanja, te tržišta rada i socijalne zaštite i zdravstva.

Konkretno, riječ je o projektima modernizacije pruge Oštarije-Knin-Split vrijednog 300 milijuna kuna, elektrifikacije prihvata i otpreme zrakoplova u Zračnoj luci Zadar (69 mil. Kuna), projekt e-sveučilišta vrijedan 633 milijuna kuna, izgradnja centara za starije osobe (370 mil. Kuna), digitalizacija i integracija operacijskih dvorana opremljenih robotskom kirurgijom u KBC Sestre milosrdnice (57 mil. Kuna) i Centralno financiranje specijalizacija u djelatnosti hitne medicine (100 mil. Kuna).

Što se provođenja natječaja tiče, državna tajnica u ministarstvu gospodarstva Nataša Mikuš Žigman istaknula je kako u javnosti još uvijek vlada dojam da je potrebno samo se prijaviti na natječaj i “novci su tu”. No, ističe, to nije tako, za prijave projekti moraju imati kvalitetu, procjenjuje se njihova vrijednost i održivost, resursi i oni moraju biti dobro pripremljeni.

Poduzetnici se osim izravnog povlačenja sredstava NPOO-a, savjetuje Hrvoje Galičić iz HBOR-a, mogu uključiti i u realizaciju projekata drugih koji se financiraju tim sredstvima, a među ostalim, s obzirom na rast kamatnih stopa, pozvao je gospodarstvenike na korištenje programa subvencioniranja kamata, koje je predviđeno i za velike tvrtke.

Kao jedan od korisnika europskih fondova i sredstava NPOO-a na panelu je nastupio Franjo Sobočan, vlasnik međimurskog proizvođača namještaja Sobočan, koji ističe da gospodarstvu napredak pružaju samo investicije. Njegova tvrtka je i uvjetima kriza proteklih godina investirala, i to upravo u digitalizaciju, zelenu energiju i inovacije, kojima su europska sredstva i najviše usmjerena.

Otvorili su ove godine vlastitu solarnu elektranu, prije toga investirali u proizvodnju toplinske energije iz pogona za spaljivanje drvnog otpada, pa je u uvjetima energetske krize ostao pošteđen muka koje su prolazili drugi proizvođači. Sada već kreće s investicijama u nove dvije proizvodne linije za obradu drva i metala kojima će podići automatizaciju proizvodnje i postići veću produktivnost i konkurentnost.

”Tek ćemo s vremenom moći shvatiti koliko je NPOO bitan instrument i što nam je on sve omogućio”, ocijenio je premijer Andrej Plenković u svom obraćanju.