S približno 115 tisuća nezaposlenih radnika usred zime, Hrvatska i dalje ima rekordno nisku nezaposlenost za domaće prilike piše u četvrtak Večernji list, navodeći da je proračun burze rada za 2023. srezan za četvrtinu.

Stopa nezaposlenih u Hrvatskoj od 6,5 posto niža je od nezaposlenosti u Francuskoj (7,1%) ili Švedskoj (7,7%), a pad nezaposlenosti odrazio se i na proračun institucije zadužene za brigu o ljudima bez posla.

Loše posljedice

Zašto je dugoročno povećanje nezaposlenosti jedan od najvažnijih izazova

Ove bi godine Zavod za zapošljavanje (HZZ) trebao potrošiti oko 2,9 milijardi kuna, odnosno 379,3 milijuna eura, a iduće za četvrtinu manje – 261 milijuna eura ili preračunato 2,12 milijardi kuna.

Za naknade za nezaposlene otići će 851 milijun kuna, dok su mjere aktivne politike zapošljavanja srezane za trećinu, na 911 milijun kuna.

Hoće li nezaposleni osjetiti taj rez? U Zavodu za zapošljavanje kažu da će potkraj prosinca objaviti uvjete i način korištenja sredstava iz paketa mjera aktivne politike zapošljavanja za 2023. godinu.

Trenutačno je 20-ak programa od kojih su najtraženiji poticaji za samozapošljavanje. Kako doznaje dnevnik, na burzi ne planiraju smanjenje iznosa poticaja, ali bit će promjena kod uvjeta korištenja.

Što će se mijenjati ne znaju još ni predstavnici sindikata i poslodavaca u Upravnom vijeću Zavoda za zapošljavanje, koje se uživo, kaže sindikalistica Ana Pezelj, nije sastalo od početka epidemije korone.

Hrvatska je proteklih 10ak godina osjetno povećavala budžet Zavoda za zapošljavanje jer su stizala znatna sredstva iz Europske unije. Primjerice, u ovogodišnjem proračunu iz EU fondova stigla je milijarda kuna, no iduće godine ta će stavka pasti na samo 750 milijuna kuna, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.