Čak 45 posto građana Hrvatske je zabrinuto za svoje mentalno zdravlje pokazuje veliko istraživanje Hrvatskog telekoma “Kako si?” koje je u sklopu njihove istoimene Božićne kampanje provedeno na reprezentativnom uzorku u čitavoj zemlji.

Prema rezultatima koje je na konferenciji za novinare predstavio Igor Vukasović, direktor Korporativnih komunikacija HT-a, 57 posto građana je nezadovoljno svojim društvenim životom, a čak 10 posto građana, što je u hrvatskim brojkama gotovo 300 tisuća ljudi, istaklo je da se nema kome obratiti za pomoć.

Istraživanje je pokazalo da 50 posto građana želi da ih se češće iskreno pita “Kako si?”, dok ih 40 posto želi više komunicirati s rodbinom i prijateljima u odnosu na sadašnje stanje. Čak 47 posto ispitanika većinu svoje komunikacije s okolinom veže uz društvene mreže, a tu prevladava Whats App koji je višestruko zastupljeniji od Vibera, SMS-a i svih ostalih mreža.

U konačnici, postavljeno je i pitanje među zaposlenima koliko njihovih nadređenih ih barem ponekad pita “Kako si?”, a istraživanje je pokazalo da se radi o poraznim rezultatima da se radi o statistički maksimalnih 30 posto, a strogo gledajući svega 17 posto.

Profesorica Nataša Jokić-Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorila je da se korištenje sintagme “Kako si?” često banalizira te da se uglavnom to koristi “neiskreno” kao pozdrav, a ne kao iskreno zanimanje za stanje sugovornika.

“Kada bi se to pitanje koristilo na ispravan način, iskreno, mogli bi puno više jedni drugima olakšati život u ovim izazovnim vremenima. Ne mislim da se pri tome treba “gubiti” vrijeme na sate razgovora u svakoj prigodi već je dovoljno doslovno posvetiti dvije, tri minute sugovorniku i što će imati enormne rezultate”, kazala je profesorica Jokić-Begić.

Profesor Neven Ricijaš s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu također je upozorio na nužnost brige za svoje bližnje te na nedostatak osobne komunikacije. “Sve je manje verbalne komunikacije, licem u lice, svega 10-20 posto.

Porukama nije moguće nadomjestiti, usprkos smajlićima, pokazati ton i intenciju pitanja ili nekog komentara. Potrebno je naći vremena za osobnu komunikaciju”, rekao je prof. Ricijaš.

Profesorica Tanja Sever iz Psihološkog centra Sever upozorila je da se trendovi mijenjaju te da je za djecu tehnologija postala nešto normalno i svakodnevno te da komunikacija koju oni imaju putem svojih društvenih mreža i zatvorenih online grupa nešto sasvim normalno i uravnoteženo, iako mi odrasli to često teško možemo shvatiti.

“Teško je tu naći neki omjer uporabe tehnologije i ograničenja iste. Često budemo svjedoci da mala djeca postavljaju vrlo ozbiljna pitanja što implicira da su oni jako pametni. Ja bih rekla da su oni prije vrlo dobro informirani zbog tehnologije nego “pametni” na način kako mi to razumijemo.

Svatko mora naći pravu mjeru za upoznavanje djece s opasnostima pretjerane uporabe tehnologije i inzistiranja za socio-emocionalni razvoj”, kazala je prof. Sever.