Želite li neko laganije, svježije vino, na istoku Hrvatske preporučit će vam graševinu. Želite li nešto punije, kompleksnije vino ili pak predikatno vino, nemojte se iznenaditi kada vam opet ponude graševinu. Bilo da je ledeno, pjenušavo, vino odležano i dozrelo u drvenim bačvama, sur-lie vino ili arhivsko, uvijek je graševina. A tome je tako jer samo neprikosnovena kraljica slavonskih vinograda, graševina, daje toliko široku lepezu vina.
Graševina je jedna od 260, 270 sorti vinove loze koja se uzgaja u Hrvatskoj još od 18 stoljeća, a vjerojatno i ranije. Od ukupno 22 milijuna trsova graševine, preko 17 milijuna trsova se nalazi u Slavoniji i Hrvatskom Podunavlju. Ona je najvažnija hrvatska vinska sorta od koje potiče 40 posto ukupno proizvedenog vina u Hrvatskoj, a 25 posto od ukupnih površina pod vinogradima upravo je graševina. Svaki četvrti trs je graševina.
Foto: Erdutski vinogradi
Različite su teorije o nastanku graševine. U novije vrijeme neki stručnjaci podupiru tezu kako je najvjerojatnije mjesto podrijetla te sorte Hrvatska, odnosno podunavska regija. Neki smatraju da potječe iz Francuske, drugi je temeljem naziva Riesling italico, smještaju u Italiju. U Sloveniji poznata kao Laški rizling, u Mađarskoj Olaszrizling, u Austriji Welschriesling te Češkoj i Slovačkoj Rizling vlašsky. U Hrvatskoj pak ima vlastito ime, Graševina, zahvaljujući hrvatskom jezikoslovcu Bogoslavu Šuleku.
Kada je i gdje je niknula prva biljka i dalje ostaje enigma, unatoč brojim naporima znanstvenika da to otkriju.
No, graševina je „lutajući svijetom“ upravo u Slavoniji i Hrvatskom Podunavlju pronašla podneblje koje joj se najviše svidjelo. Sinergija vrijednih slavonskih vinara i ove izuzetne svestrane sorte rezultirala je time da je Graševina postala sinonim za ovu regiju, kao i sinonim za kvalitetu vina.
Na obroncima planina i uzvisina slavonskih vinogorja, na osunčanim položajima 200-300 metara nadmorske visine daje vrhunsko grožđe. I tu je graševina kadra pokazati svo bogatstvo svojeg potencijala.
Foto: Tomislav Šilovinac
Upravo to i čini na području erdutskog vinogorja gdje se nalazi vinarija Erdutski vinogradi, jedan od najvažnijih proizvođača graševine u Hrvatskoj. Smještena je na blagim padinama Daljske planine uz rijeku Dunav, koja oplavljuje Erdut i čini ga poluotokom. Zrenju i slatkoći grožđa pridonose jedinstvena mikroklima i odbljesci sunca s moćnog Dunava. Lesno tlo bogato mineralima lako upija vlagu iz večernjeg zraka koju donose zapadni vjetrovi, stvarajući idealne uvjete za uzgoj vinove loze, na nadmorskoj visini između 130 i 190 metara. Tu erdutska graševina daje izvrsne rezultate, a ona s najboljih pozicija odležava i u Velikoj bačvi, najvećoj drvenoj vinskoj bačvi u upotrebi na svijetu.
Foto: Erdutski vinogradi
Upravo je Vrhunska Graševina Vina Erdut, berba 2020. dostojno reprezentativno vino za sve gore navedeno o ovoj sorti. Proizvedena je od potpuno dozrelog grožđa, ubranog krajem rujna, deset dana nakon redovnog roka berbe. Fermentirana u kontroliranim uvjetima na specijalnim kvascima, njegovana 11 mjeseci u podrumu na obalama Dunava. Mirisa punog zrelog voća (jabuke, kruške, malo dinje…) skladnog okusa, harmonično, snažno, a ipak elegantno, nježno i pitko. Izuzetno vino za prave vinoljupce i one koji uživaju u ovoj sorti. Vino je osvojilo 6 nagrada na inozemnim i domaćim natjecanjima u 2022. godini, od kojih izdvajamo Zlatnu medalju na natjecanju Mundus Vini, kao najbolje ocijenjena hrvatska graševina.
Zlato je dobila i na natjecanjima Grow du Monde, Mostar Fair, Vinodar, srebro na Vinatlonu, a ovogodišnji Decanter joj je dao brončanu medalju.
Foto: Erdutski vinogradi
Vrhunska Graševina Vina Erdut odličan je poklon u ovom blagdanskom razdoblju, a ohlađena na 10-13 °C izvrsno će se sljubiti s jelima od tamnijeg mesa, lovačke recepte te uz hladne plate.
