“U kontinuitetu donosimo odluke koje su djelotvorne i daju garanciju na planu hrvatske energetske stabilnosti u predstojećim vremenima, koliko god da ona bila izazovna”, ustvrdio je Milatić dodajući da je osigurana stabilna zima što se tiče kućanstava i isporuka plina, isto tako i gleda svih ustanova, kao i tvrtki koje su zbog divljanja cijena ostale bez svog opskrbljivača.

U predstojećem razdoblju slijedi rasprava s Herom i promjena metodologije izračuna cijena kako ne bi došlo do rasta cijena.

“I što se eklektične energije tiče, osigurali smo stabilnost u smislu državnih jamstava HEP-u tako da ima dovoljno novaca za nabavu energije. Osigurana je stabilnost i predvidivost poslovanja našim kompanijama, iako će se to financirati iz gubitka HEP-a”, naglasio je tu činjenicu državni tajnik.

Što se tiče nafte i naftnih derivata, u riječkoj rafineriji je tijeku remont, no zalihe nafte i naftnih derivata se pune, drugim riječima stanje je osigurano na razini 115 dana u zalihama, a zadnjih mjeseci ide se na limitiranje cijena na razini 15 dana, što je bitno na sektor kako bi se stabilizirala dobava. Trošarine su dodatno spuštene i ono što slijedi je podizanje dijela marže, Naime, prema Milatiću i o tome se razmišlja dakako s istim ciljem – kako bi se dodatno stabilnost opskrbe osigurala, a da se pritom izbjegne ostvarivanje ekstra profita te da cjenovni udar bude što manji.

“No ne možemo velim poduzetnicima pomoći za plin, jer bi to zahtijevalo velike novce”, kazao je državni tajnik.

Koliko se veliki gospodarski subjekti mogu s udarom nositi, utoliko je zapravo velika nepoznanica, a pozato je da se tvrtke svojim mjerama aktivno prilagođavaju stanju, pa je dio velikih kompanija po novome usmjerio svoje potrebe prema dizelu, za što je svojevrsna pomoć “došla i za njih kroz ograničenje cijene”.

Iako je u tom dijelu pružena pomoć, što se tiče plina Milatić je poručio da ne postoje resursi temeljem kojih je moguće plafonirati cijenu plina te je iznio uvjerenje da nije optimističan da će se se u tome uspjeti na razini EU.

Energetska solidarnost na razini EU je nužna politika na čijoj liniji je dosljedno Hrvatska, što je vidljivo kroz najnovije aktivnosti u odnosima sa svojim susjedima. Prva je na redu Slovenija s kojom je RH definirala ugovor o energetskoj solidarnosti, dok potom slijede isti ugovori s Mađarskom, Austrijom i Italijom.

“S Mađarima, Austrijancima i Talijanima također ćemo potpisati ugovor o solidarnosti svjesni da je to minimum koji članice EU trebaju napraviti. Ove sezone se ne očekuju rizici jer su sva skladišta puna, ali energetska solidarnost je važna za eventualna buduća razdoblja opterećena raznim izazovima, pa ako dođe do većih rizika ti će ugovori biti bitni za susjede i njihovu energetsku stabilnost”, kazao je Milatić.

To potvrđuje poziciju Hrvatske koja se na planu energetike ističe kao značajni igrača na razini EU, a uz ostalo to znači i veliku perspektivu LNG terminala na Krku, ne samo za daljnju sigurnu poziciju Hrvatske, nego i za ulogu koju će RH će imati i za druge. Važnost kapaciteta LNG terminala na Krku koji jamči sigurnost glede godišnje potrebe Hrvatske za plinom dodatno dobija na važnosti kroz najavljeni projekt proširenja kapaciteta na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje, s daljnjim mogućnostima širenja. Naime, cijela naša industrija neće potrošiti više od 3 milijarde kubičnih metara, no zbog navedenog tim putem trebamo nastaviti, kazao je državni tajnik. Pitanja vezana uz međudioničke odnose u Ini, odnosno situaciju na relaciji Ina – Mol nakon afere Škugor, državni tajnik je odbio komentirati, navodeći na je to u ingerenciji ureda premijera, međutim bio je jasan po pitanju plina u koji je Vlada svojom uredbom intervenirala radi općih potreba u krizi.

“Za Hrvatsku je bitno  da ćemo maksimalno zaštiti svojih 44 posto udjela u Ini, a odluka da smo kroz uredbu Vlade doslovno uzeli na silu njihov plin provedena je tako da smo ga pošteno platili. Išli smo logikom da cijenu možemo braniti pred bilo EK ili bilo kojom eventualnom arbitražom, pa HEP na tom plinu ne zarađuje ništa i tek pokriva manipulativne troškove. Nismo uzeli uredom Vlade plin Ini i dali ga Hepu da bi on ostvarivao ekstra profite, nego smo ga uzeli da bi plin distribuirali svima kojima je potrebno zbog funkcioniranja, uključujući i JLS”, istaknuo je Milatić.

 Kako je državni tajnik najavio, kad uskoro zažive novi propisi koji se upravo završavaju, očekuje se val projekata OIE koji se u RH početkom 2023.  otvara, pa po njemu ni RH,  a ni EU neće odustati od zelene tranzicije, pa čak ni u ratnom stanju. I nuklearnu energiju kao niskougljičnu koja ima svoje sigurnosne aspekte, tvrdi da će RH podržati u svim onim zemljama koje će u narednom razdoblju raditi projekte zbog budućnosti projekata po novim tehnologijama, s ciljem da budu bez CO2 otiska. U drugi blok NE Krške Hrvatska će se uključiti, kako je potvrdio.

“Mi idemo u smjeru jačanja obnovljivih izvora energije, primjerice ako idemo u vodik idemo u zeleni vodik, ali moramo imati dovoljno plina. Ne živimo ratno gospodarstvo, ali  nema energetike u nijednoj državi u svijetu u kojoj država nema mehanizme i zakone da se može i mora uključiti u momentu kad je tržište ugroženo; tada naime država  je pozvana da reagira.  Mi smo na vrijeme uključili se i napunili skladište plina, a to predstavlja nasušnu potrebu upravljanja od strane države koja uskače kad osjeti da tržište može zakazati”, zaključio je državni tajnik Milatić.