Državni su izdaci u razvijenim europskim zemljama dosegnuli goleme razmjere. Prema podacima Eurostata, ukupni su fiskalni rashodi u 2021. godini iznosili 51,3 posto BDP-a u Njemačkoj i 56 posto u Austriji te čak 59 posto u Francuskoj.

U novim se članicama Europske unije opseg državnih izdataka približio polovici BDP-a. U tom se pogledu posebno ističu Slovenija (49,3 posto), Hrvatska (48,5 posto) i Mađarska (48,4 posto).

Podaci industrijskih tvrtki

Budući da očigledno postoji velik apetit za trošenjem, političke elite traže dodatne izvore financiranja. Pozornost im je privukla izvanredna dobit koje su ostvarili prerađivači nafte zahvaljujući izuzetnom poskupljenju goriva. Rodila se ideja o oporezivanju ekstraprofita naftnih kompanija koja se u nekim slučajevima transformirala u zamisao dodatnog oporezivanja svih tvrtki koje su ostvarile relativno veliku dobit.

Usput rečeno, takva je zamisao u skladu s ideologijom američkog predsjednika Bidena koji je povećao oporezivanje korporativnog dohotka u SAD-u i zatražio uvođenje minimalne stope poreza na dobit velikih multinacionalnih kompanija u cijelom svijetu. Rasprava o prijedlogu uvođenja dodatnog poreza na dobit dobar je povod za upoznavanje s rezultatima empirijskih studija o oporezivanju dobiti u svijetu. Brojni su istraživači našli da porez na dobit, odnosno njegovo povećanje, ima značajne negativne gospodarske posljedice. Tako je skupina njemačkih ekonomista nedavno istraživala utjecaj razlika u oporezivanju dobiti između njemačkih gradova. Lokalne vlasti, naime, krajem svake godine mogu povećati stopu poreza na takozvani poslovni dohodak iznad razine koju je odredio savezni zakon. Identificirano je 1436 slučajeva povećanja porezne stope u 797 gradova tijekom razdoblja od 1980. do 2018. godine.

Koristeći se podacima iz ankete industrijskih tvrtki o investicijskim planovima, spomenuti su ekonomisti promatrali utječu li odluke lokalnih vlasti o povećanju stope poreza na stvarni opseg investicija u usporebi s planiranim. Istraživači su ustanovili da povećanje porezne stope za 1 postotni bod smanjuje omjer ostvarenih i planiranih investicija za 3 posto u prvoj godini nakon donesene odluke.

Navedeni je učinak, međutim, samo prosjek, a njegova vrijednost varira ovisno o gospodarskim okolnostima. Tako se u okolnostima recesije spomenuti omjer smanjuje za 5 do 7 posto.

Dobiveni rezultat omogućuje izračune odnosa između poreznog prihoda i vrijednosti ostvarenih investicija. Istraživači nalaze da je porezni prihod veći za 1 euro povezan s investicijama manjim za 2,12 eura, a u recesijskim godinama za otprilike 4,24 eura. Empirijska studija koja pokazuje da postoji negativan utjecaj povećanog oporezivanja dobiti na investicije odgovara teorijskim očekivanjima i brojnim prethodnim studijama. Jedno je nedavno istraživanje, međutim, donijelo posve neočekivane rezultate. Skupina američkih ekonomista proučavala je utjecaj razlika u oporezivanju korporativnog dohotka između američkih saveznih država na broj patenata izumitelja koji rade u korporacijama. Ustanovljeno je da manje oporezivanje dohotka korporacija djeluje pozitivno na produktivnost korporativnih izumitelja. Konkretno, istraživači su našli da je omjer neto i bruto korporativnog dohotka veći za 10 posto povezan s brojem patenata po izumitelju većim za 4,9 posto. Što je, dakle, manji porez na dobit, to je veća produktivnost izumitelja.

Navedena istraživanja, objavljena u zadnje dvije godine, na metodologijski dosjetljiv način pokazuju da oporezivanje dobiti smanjuje investicije i inovacije. Ona potvrđuju rezultate starijih studija čiji rezultati upućuju na zaključak da oporezivanje dobiti znatno usporava gospodarski rast. Osobito je zanimljivo istraživanje iz 2005. godine koje su proveli južnokorejski i američki ekonomisti. Oni su pretpostavku o negativnom utjecaju oporezivanja dobiti na gospodarski rast podvrgnuli krajnje oštrom testu, uključivši u statističku analizu vrlo velik broj takozvanih kontrolnih varijabli. Takav metodologijski pristup toliko je strog da može dovesti do odbacivanja pretpostavke o utjecaju čak i ako on u stvarnosti postoji.

Analiziranih 67 zemalja

Rezultati njihove komparativne analize podataka iz 67 zemalja pokazali su da oporezivanje dobiti značajno smanjuje stopu gospodarskog rasta. Štoviše, najjači negativan utjecaj utvrđen je upravo unutar statističkih jednadžbi s najvećim brojem kontrolnih varijabli. Istraživači su ustanovili da je najviša stopa poreza na dobit veća za 10 postotnih bodova povezana sa stopom rasta realnog BDP-a po glavi stanovnika manjom za 1,8 postotnih bodova. To znači da bi zemlja u kojoj najviša stopa poreza na dobit iznosi, na primjer, 18 posto mogla potpunim ukidanjem oporezivanja dobiti povećati stopu gospodarskog rasta za čak 3,2 postotna boda. Kao odgovor na vjerojatnu primjedbu kako opisana promjena porezne politike nije moguća u današnjim okolnostima upravo zbog potrebe financiranja velikih državnih rashoda, dovoljno je spomenuti primjer Južne Koreje koji pokazuje da državni izdaci u visini polovice BDP-a nisu nužnost. Naime, prema podacima MMF-a, u 2021. godini je opseg ukupnih fiskalnih rashoda u toj zemlji iznosio samo 25,8 posto BDP-a. Taj pokazatelj još je manji u ostalim “azijskim tigrovima”.