Tehnološka konferencija “DSC Europe 22” posvećena umjetnoj inteligenciji, održana je u Beogradu, te je okupila sam vrh najbistrijih i najoštrijih umova u industriji. U čak četiri dvorane hotela Crowne Plaza okupili su se profesionalci koji se bave analizom podataka, robotikom, umjetnom inteligencijom odlučivanja, proširenom analitikom, NLP-om i još mnogo toga.

Bio je to najveći europski događaj posvećen umjetnoj inteligenciji i podacima u zadnjih pet godina, o čemu svjedoče i brojke. Naime, hibridno održanoj konferenciji – tri dana online i dva dana uživo – nazočilo je oko 10 tisuća ljudi na webu i 2 tisuće uživo iz 130 zemalja svijeta. Bilo je 14 keynote govornika i održano više od 270 govora na temu mašinske vizije, robotike, optimizacije troškova, kvantnog computinga i kompjuterske umjetnosti kao takve.

Uz predstavnike grupacija i velikih kompanija poput BBC-a, IBM-a, Pierian Data Inc., Microsofta, Renaulta, DataRobota i Amazon Web Servicesa, prisustvovali su i brojni stručnjaci koji već sada kreiraju budućnost. Vizija im je upregnuti tehnologiju na način da sve više pomaže ljudima.

Podaci o pacijentima

Ben Taylor, glavni strateg za AI u kompaniji Dataiku i jedan od govornika, kaže da umjetna inteligencija najviše može pomoći u zdravstvu.

”Uopće nismo povezani podacima kad se radi o zdravstvu. U to sam se, nažalost, uvjerio tijekom korone. Nazivao sam mrežu bolnica u saveznoj državi Utahu gdje živim, predstavio se i rekao da radim za AI kompaniju i ispitivao mogu li nekako pomoći. Rekli su mi da im nije dovoljno umrlo ljudi kako bi imali relevantne podatke, jer ih je bilo samo šest. Iako su u New Yorku umirale tisuće. Oni podatke tih ljudi nisu imali. To je toliko krivo i nadam se, umrem li u bolnici, da će svi moji podaci biti bitni i iskorišteni za nešto dobro. U budućnosti bi AI trebala iskoristiti sve podatke pacijenata kako bi se oni transportirali globalno, bili dostupni za korist čovječanstva i kako bi se podigla svijest. Mora, međutim, postojati suradnja,” rekao je Taylor za Poslovni Dnevnik.

”Mislim da nas u roku od 3 do 5 godina čekaju veliki pomaci. Proveo sam pet tjedana u Saudijskoj Arabiji ove godine i mislim da oni mogu napraviti velike stvari vrlo brzo. Primjerice, izgraditi milijunsku bazu pacijenata oboljelih od dijabetesa. SAD i Europa usporeni su zbog regulativa i administracije. Sve se svodi na podatke, kako ih iskoristiti za boljitak čovječanstva, jer oni u kompjuterskom svijetu znače iskustvo. Što imamo više iskustva, mudriji smo, tako smo s više podataka isto mudriji i možemo pomoći više, a da smo zaštitili onoga čije podatke imamo. Jako mi je stalo da se ti podaci dobro iskoriste u zdravstvu,” nadovezao se Taylor.

Tehnologija je promijenila način na koji percipiramo naš svakodnevni život. Može pomoći, ali izaziva i strahovanja. Poput onoga – hoće li nam umjetna inteligencija uskoro ukrasti poslove ili neka zanimanja potpuno ugasiti, jer za njih ljudi naprosto neće biti potrebni.

Mijenjati se ili ništa

O tome je u dupkom punoj dvorani pričala poslovna konzultantica, autorica i aktivistica Iliada Evangelia Kothra iz Grčke.

”AI će promijeniti puno toga – u većini poslova. Evo, čak i u novinarstvu. Danas računala pišu članke, kod kojih ljudi, ako ih čitaju brzo, uopće ne mogu razlikovati je li ih pisao čovjek ili stroj. I tu leži opasnost. Jer kompanije mogu uštedjeti puno novca tako što će koristiti samo kompjutere. Zato je pitanje leadershipa presudno – dobar vođa je onaj koji će znati prepoznati što je zaista bitno. Jer trebaju nam i dalje primitivni nagoni i u poslu, a nadasve empatija. Neke kompanije su već posegnule za umjetnom inteligencijom i maknule ljude s HR poslova. To se dogodilo u Vodafoneu i Singapur Airlinesu, strojevi sada razvrstavaju fotografije kandidata za posao i gledaju njihove podatke. Ali treba se investirati u kadar, u vodstvo, kultura poslovanje bit će orijentirana na analizu podataka, to se ne može izbjeći. No, HR odjeli moraju imati dobra vodstva, a neki su menadžeri iz HR odjela naprosto neprihvatljivi. I njih netko mora nadgledati,” kaže ona i dodaje da se svi moramo u današnje vrijeme neprestano nadograđivati u znanju. Ona sama upisala je studij digitalnih nauka i SEO tehnologije sredinom svojih 40-ih godina jer se osjećala nesigurno i bojala se kako je nitko neće više htjeti zaposliti.

”Imala sam osjećaj da neću moći ostati na istoj poziciji bez novih znanja. Moja generacija počela je gubiti poslove i nisu znali što dalje. Trebala sam se ponovo “reinventati” i naučiti nova znanja. Sve je moguće je. Zapravo – nemate izbora, moramo to svi napraviti i mijenjati se. Jer nas inače nitko neće htjeti zaposliti”, poručila je.

S rastućom potrebom za izvlačenjem informacija iz podataka, inteligentni sustavi su optimizirani da budu hiper učinkoviti i izuzetno fluidni, te da rade na dobrobit ljudi. No kao odjek konferencije javila se sve veća zabrinutost – etika u tehnologiji. Kako najbolje iskoristiti njenu moć za stvaranje boljeg i ravnopravnijeg društva cilj je svih sudionika u kojem su se ujedinili.