Prometni sustav iznimno je važan za europska poduzeća i globalne lance opskrbe. Međutim, on donosi i negativne posljedice kao što su emisije stakleničkih plinova, buka, prometne nesreće i zagušenje. Danas emisije iz prometa čine oko 25 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u. Zbog toga je promet jedan od najvažnijih sektora u Zelenom planu čiji je cilj do 2030. smanjiti neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990 godine. Kao glavna rješenja smanjenja emisija u prometu ističu se elektromobilnost i učinkovitiji javni prijevoz, ali i mikromobilnost čijom bi se popularizacijom moglo uštedjeti 30 do 50 posto putovanja automobilom. Mikromobilnost podrazumijeva korištenje malih i laganih vozila koja nemaju motore s unutarnjim izgaranjem i ne idu brže od 45 km/h. Tu se prije svega misli na bicikle, romobile i e- skutere, a koliko su ljudi zainteresirani ići njima na posao, pokazalo je istraživanje koje je proveo McKinseyov ‘Center for Future Mobility’. Prema njemu, čak 70 posto ispitanih izjavilo je da su spremni koristiti vozila iz područja mikromobilnosti za putovanje na posao. To potvrđuje, smatraju u McKinseyu, da sve veći broj građana gravitira prema manjima, ekološkim prihvatljivijim oblicima prijevoza. Istraživanje je pokazalo i da usvajanje mikromobilnosti neće biti ujednačeno te kako uvelike ovisi o specifičnosti lokacije. Spremnost za korištenje malih vozila najveća je u zemljama s dugom tradicijom mikromobilnosti, poput Italije (81 posto) i Kine (86 posto). Na drugom kraju spektra, u SAD-u, samo 60 posto ispitanika kazalo je da bi razmotrilo mikromobilnost – vjerojatno zato što su se tradicionalno oslanjaju na vlastite automobile i javni prijevoz.
Sveukupno, ispitanici u anketi dali su prednost biciklima, koji nude duži domet i bolji prostor za pohranu od e-skutera i nižu cijenu od mopeda. Međutim, bilo je i nekoliko iznimaka. Na primjer, mopedi su osobito popularni u Kini, gdje vlasti ne zahtijevaju od vozača da imaju dozvolu ili osiguranje za vozila s maksimalnom brzinom do 25 kilometara na sat. Ispitanici u Ujedinjenom Kraljevstvu i Kini bili su najneodlučniji korisnici e-skutera, vjerojatno zato što su te zemlje zabranile ta vozila zbog sigurnosnih razloga ili su ih tek nedavno odobrile. Nasuprot tome, potrošači u SAD-u, Francuskoj i Njemačkoj, koji su uspostavili sustave dijeljenja, bili su otvoreniji prema e-skuterima. Ovaj trend ne iznenađuje, jer svako vozilo koje je lako dostupno putem usluge dijeljenja ima tendenciju porasta potražnje. Što se tiče Hrvatske, nedavno provedeno istraživanje Bolta pokazalo je da 32 posto ispitanika koriste romobile na dnevnoj ili tjednoj bazi, a izdvajaju se i skupine korisnika koje svakodnevno koriste električne romobile. Najviše ih koriste iz zabave (74 posto), dok ih za odlazak na posao koristi 43 posto ispitanih. Ono što je pokazalo Boltovo istraživanje, kao i mnoga druga provedena u svijetu, jest činjenica da presudnu ulogu u korištenju mikromobilnosti ima infrastruktura i sigurnost koju vozači osjećaju dok se voze. Tako je i s biciklima, a najbolji primjer je Nizozemska gdje čak 45 posto građana koriste bicikle za kratka lokalna putovanja i njime čine više od četvrtine ukupnih putovanja. Prema rezultatima ispitivanja mobilnosti provedenog u sklopu projekta izrade Nacionalnog prometnog modela, u Hrvatskoj bicikli u ukupnim putovanjima sudjeluju s 5 posto. Najveći udio imaju automobili, s preko 50 posto, a slijede autobusi (7,1 posto) i tramvaji (4,4 posto). Prema istraživanju Europskog saveza biciklista u Zagrebu udio bicikala u vožnji iznosi 10,1 posto, po čemu je šesti na ljestvici glavnih gradova u Europskoj uniji.
