Rješenjem Trgovačkog suda u Splitu od 21. studenoga odbačeno je Brodosplitovo povlačenje prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka kao nepravovremeno, dok je dužnikovo povlačenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka odbačeno kao nedopušteno jer “u ovom slučaju dužnik nije podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka (pa ga ne može niti povući), već je na temelju članka 64. stavka
2. SZ-a sud po službenoj dužnosti nastavio postupak kao da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka”.

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba koju splitski škver može izjaviti u roku od osam dana od dostave rješenja, a to se i očekuje.

Brodosplit

Splitski škver pokušava izbjeći stečaj vraćanjem priče na početak

U svom drugom rješenju koje je TS u Splitu danas donio pokrenut je prethodni postupak radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka nad Brodosplitom. Ročište radi očitovanja o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka i radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom određeno je za 16. prosinca.

U rješenju koje potpisuje sudac TS Split Ivan Čulić na kraju ovog rješenja se navodi da ne postoji pravo na žalbu, te se nalaže zastupnicima po zakonu dužnika Tomislavu Debeljaku i Tomislavu Čorku, da u roku od 8 dana dostave sudu pisano izvješće o financijsko-gospodarskom stanju dužnika kao i popis imovine i obveza dužnika

“Upozoravaju se osobe ovlaštene za zastupanje dužnika da su dužne dati sudu sve potrebne podatke koji se odnose na ovaj postupak te da se za davanje neistinitog ili nepotpunog popisa imovine ili obveza odgovara kao za davanje lažnog iskaza u postupku pred sudom. Poziva se Financijska agencija dostaviti ovom sudu obavijest o osiguranju sredstava za namirenje troškova stečajnog postupka, najkasnije dva dana prije određenog ročišta”, navodi se u odluci.

Kako se navodi u obrazloženju, rješenjem TS Solit 1. kolovoza obustavljen je predstečajni postupak nad dužnikom te je odlučeno da će se nakon pravomoćnosti tog rješenja postupak nastaviti kao da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom. Navedeno rješenje potvrđeno je rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske od 28. rujna 2022., koje je 2. studenoga objavljeno na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

“Sukladno članku 64. stavku 2. SZ-a, kada se predstečajni postupak obustavi, sud će po službenoj dužnosti nastaviti postupak kao da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, osim ako utvrdi da je dužnik sposoban za plaćanje i da je ispunio sve obveze prema vjerovnicima. Zbog navedenih razloga stečajna pisarnica ovog suda dodijelila je predmetu novi poslovni broj St-655/2022. Ovaj sud je koristeći ovlaštenja iz članka 11. stavka 3. SZ-a, putem web aplikacije eBlokade uvidom u Očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje utvrdio kako su računi dužnika blokirani, s tim da stanje blokade računa dužnika na dan pisanja ovog rješenja iznosi 61.199.863,02 kuna. Dakle, dužnik nije sposoban za plaćanje niti je ispunio sve obveze prema vjerovnicima”, navodi se u obrazloženju.

U stečajnom pravu inače nije novost pitanje mogu li se povlačiti prijedlozi za stečaj ili predstečaj, već štoviše radi se o starom problemu čijem se normativnom uređenju pristupalo i kroz prizmu da može biti pogodan alat čak i za eventualne zlouporabe procesnih prava. U razdoblju zadnje velike nelikvidnosti početno ‘teške’ više od 40 milijardi kuna neizvršenih obveza u gospodarstvu, kako poznavatelji navode za prva manjkava nova insolvencijska rješenja u vidu postupaka predstečajne nagodbe i tadašnji zakonski okvir, povlačenje ovih prijedloga tada nije bilo dozvoljeno. Takvo rješenje slovio je i kao odgovor na ranije učestalu pojavu da se stečajni prijedlozi podnose protiv dužnika od strane vjerovnika kao mehanizam pritiska na dužnika u cilju ubrzanja naplate potraživanja, pa se ovisno o rezultatu prijedlog i povlači. Takva mogućnost stoga nije postajala do novog Stečajnog zakona koji se stupio na snagu tijekom 2015. (kada je područje PSN-a regulirano SZ-om), tako da je važeće rješenje po kojem je povlačenje dopušteno došlo do izražaja u pojedinim presudama. Primjer je i jedan manje poznati dužnik kojem je utvrđena uskrata potvrde predstečajnog sporazuma, te je predstečajni postupak za istog obustavljen, a nakon što je rješenje postalo pravomoćno sukladno čl. 64. st. 2. Stečajnog zakona (NN 71/15,104/17) sud je po službenoj dužnosti nastavio postupak kao da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, te je odredio i ročište radi očitovanja o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka. Međutim, u spis je zaprimljen podnesak predlagatelja-dužnika kojim povlači prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Na temelju navedenog i na temelju odredbe članka 16. st. 4. Stečajnog zakona (NN 71/15), odnosno čl. 5. Zakona o izmjenama i dopuna Stečajnog zakona (NN 104/17), u toj presudi iz 2020. stoji da je doneseno rješenje koje je zapravo suprotno današnjem rješenju TS-a u Splitu, s tom razlikom što u trenutku donošenja odluke koja je potvrđena na VTS-u još nije bilo doneseno rješenje o odbacivanju ili odbijanju stečajnog prijedloga dužnika.

To između ostalog znači da slučaj Brodosplita po svemu sudeći ukazuje na potrebu da se zauzme konačni stav i ujednači sudska praksa, kako bi se izbjegle različite odluke kad je riječ o manje značajnom dužniku od splitskog škvera koji je trenutno u fokusu.