Umrtvljeni projekt koji je prije osam godina namjeravao burzovno “ujediniti” regiju, krajem ovog mjeseca potražit će novu priliku za uspjeh kroz ojačavanje dostupnosti podataka o regionalnim kompanijama koje su vrijedne pažnje investitora. Riječ se o SEE Linku, pomalo zaboravljenom povezivanju infrastrukture za trgovanje dionicama koji su još u travnju 2014. osnovale Bugarska, Makedonska i Zagrebačka burza. SEE Linku kasnije se pridružila Ljubljanska i Beogradska burza. Projekt je podržala i Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) koja je često isticala kako joj je cilj osnažiti tržišta kapitala u državama bivše Jugoslavije.

Osnivači će 25. studenog održati virtualni sastanak, a cilj je, doznajemo, dati pregled događanja na njihovim tržištima, kao i čuti od članova i drugih tržišnih sudionika koje su njihove potrebe i kako ih SEE Link može nastaviti podržavati u budućnosti.

Ideja – olakšati kupnju

Ukratko, SEE Link je imao namjeru značajno olakšati kupnju i prodaju dionica iz, primjerice Hrvatske na regionalnim burzama. Sama ideja nije bila bez utemeljenja – prije financijske krize 2008. dio hrvatskih malih investitora ulagao je u dionice u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, a motiv su bili i višegodišnji zahtjevi lokalnih brokera za centraliziranim i učinkovitijim pristupom regionalnim burzama.

Uzmemo li za primjer malog ulagača iz Hrvatske koji želi kupiti dionice u Sj. Makedoniji, SEE Link omogućuje da tu kupnju obavi preko svog brokera u Hrvatskoj. Naime, hrvatski i makedonski broker sklopili bi sporazum, a potom bi makedonski poslao hrvatskom kolegi podatke o broju investicijskog računa. Na taj bi račun hrvatski broker uplatio novac svog klijenta i time bi mogla započeti trgovina.

“Od Zagrebačke burze zatražili smo podatke o trgovanju unazad šest godina, a dobili smo odgovor da je “promet u tom razdoblju bio vrlo malen”. Međutim, članovi SEE Linka besplatno primaju informacije o cijenama sa svih tržišta u realnom vremenu, pa je “sigurno da je dio transakcija obavljen i u bilateralnoj suradnji brokera koji su započeli poslovnu suradnju upravo putem SEE Linka”, kažu sa ZSE-a.

“Od ostvarenih transakcija značajan broj naloga došao je iz drugih država, posebice Sjeverne Makedonije na ZSE. U smislu ostvarenja prometa nije se dokazala teza brojnih investitora i sudionika tržišta da bi jedinstveno tržište povećalo promete pojedinačnih burzi u regiji. Velik dio razloga za to leži u visokom trošku takvih transakcija radi različitih sustava namire, ali svakako je bitan element i valutni rizik, kao i manjak kvalitetnih informacija i investicijskih analiza izdavatelja”, kazala nam je Ivana Gažić, predsjednica Uprave ZSE.

Nerješena problematika namire

Ivan Šteriev, predsjednik Uprave Makedonske burze, ističe kako su protekle godine pokazale da rješenje za dublju regionalnu tržišnu integraciju nije samo suvremena softverska platforma za povezivanje i umrežavanje brokera s regionalnih tržišta.

“Naime, problematika namire je ostala neriješena jer je u pitanju tipična ‘kokoš ili jaje’ situacija: zašto investirati u depozitarske linkove kad je prekogranični promet nizak, odnosno kako dobiti veći broj prekograničnih transakcija bez jednostavnog i jeftinog sustava namire, Ipak, po nama, glavni faktor koji utječe na ovakvo funkcioniranje SEE Linka prije svega je snažna konkurencija velikih međunarodnih tržišta, koja kvalitetom i kvantitetom koju nude investitorima doprinose tome da je regionalno investiranje konstantno percipirano kao rizičnija, sekundarna ili tercijarna alternativa”, ocjenjuje Šteriev.

Da bi se ta percepcija promijenila, putem SEE Linka dostupni su tržišni podaci u realnom vremenu i besplatne investicijske analize regionalnih kompanija namijenjene ulagačima i široj javnosti. Ivana Gažić kaže da je putem platforme “SME Research Hub” dosad objavljeno 112 izvješća za 23 kompanije uvrštene na 10 različitih burzi.

“Ovi su izvještaji ukupno preuzeti gotovo 13.000 puta što dovoljno govori o potrebi i važnosti ovog načina podrške investitorima u donošenju investicijske odluke. Na neki način, ovaj je uspjeh utvrdio daljnji smjer u kojem želimo razvijati SEE Link – da postane mjesto na kojem se investitori mogu susretati i dobivati relevantne informacije”, kaže Gažić.

Što se tiče ujednačavanja tržišne regulative, pomaci se mogu očekivati od približavanja Sj. Makedonije europskim integracijama. Šteriev kaže kako bi ovi procesi trebali promijeniti percepciju rizika zemlje i izjednačiti lokalna pravila igre s europskom praksom.

Osnivači još zainteresirani

“Prema iskustvima drugih zemalja, usklađivanje s europskim direktivama trebalo bi imati pozitivan učinak i doprinijeti da se na makedonskom tržištu masovnije pojave strani institucionalni ulagači. To znači da će naše tržište biti kudikamo atraktivnije nego sad i da će biti vrednija sastavnica SEE Linka, bez obzira u kakvom će obliku ova regionalna alijansa produžiti svoje funkcioniranje”, očekuje Šteriev.

Osnivači tvrde kako su i dalje vrlo zainteresirani za SEE Link. Na ZSE kažu da su kroz SEE Link stekli relevantno iskustvo koje im je omogućilo da postanu regionalni integrator tržišta kroz stjecanje udjela u Ljubljanskoj i Makedonskoj burzi.

Čelnik Makedonske burze kaže da – ako je burzovna suradnja moguća na Baltiku, u JI Aziji i Južnoj Americi, moguća je i u našoj regiji.

“Trebamo biti uporni. Opipljivi učinak ove suradnje realno gledano ipak treba očekivati ​​dugoročno”, zaključuje Šteriev.