U protekle dvije godine pandemija je značajno promijenila obrazovne procese u Hrvatskoj. Uvedene su razne mjere za organizaciju obrazovnog procesa na različitim razinama koje su potencijalno imale izrazite posljedice na živote učenika.

Tim povodom Hrvatska zaklada za znanost je s Institutom za društvena istraživanja u Zagrebu pokrenula projekt koji se bavio upravo tim učincima. U projektu je poseban naglasak stavljen na analizu povezanosti korištenja digitalnih uređaja i dobrobiti djece i mladih, a čiji su rezultati bili povod izvješća “U potrazi za mjerom između školskog igrališta i TikToka: perspektive djece i mladih o korištenju digitalnih tehnologija” autora Borisa Jokića, Zrinke Ristić Dedić i Jane Šimon.

Jedan od glavnih zaključaka istraživanja je kako danas djeca i mladi, u odnosu na razdoblje prije pandemije bolesti COVID-19, provode više vremena ispred digitalnih ekrana. To se posebice odnosi na učenike srednjih škola te na djevojke.

Naime, 61,1 posto učenika 3. razreda srednjih škola odgovorilo je da više ili znatno više vremena provode ispred ekrana mobitela, računala, televizora u odnosu na razdoblje prije pandemije. U strukturi aktivnosti djece i mladih korištenje digitalnih uređaja postaje dominantna aktivnost u slobodnom vremenu, posebice za starije generacije.

Više od 50 posto učenika 7. razreda osnovnih i 3. razreda srednjih škola koristi digitalne uređaje tri i više sata tijekom radnog dana (ne računajući rad na školskim obvezama).

Posebno su važni podaci o smanjenju vremena posvećenog izvršavanju školskih obveza i bavljenja sportom i rekreacijom (u klubu ili individualno) gdje 14,6 posto srednjoškolaca ne provede niti minutu u radu za školu, a 28,5 posto ne bavi se sportom ili rekreacijom ni u klubu niti individualno.

Bolji osjećaj druženja uživo
Učenici svih generacija koji u većoj mjeri koriste digitalne uređaje skloniji su svoja psihološka stanja procjenjivati manje pozitivnima. Povezanosti se kreću od malih (u slučaju generacije učenika 3. razreda srednjih škola) do umjerenih (5. razred osnovnih škola) pri čemu se umjereno korištenje digitalnih uređaja veže uz pozitivnije ishode vezane uz dobrobit, depresivnost, anksioznost usamljenost i zadovoljstvo životom.

Djeca i mladi koji provode više od četiri sata dnevno u korištenju digitalnih uređaja daju negativnije iskaze psihološkog stanja. Sve generacije pozitivnim doživljavaju utjecaj na informiranost o trenutnim zbivanjima i kvalitetu prijateljskih odnosa.

Iznimno su društveno važni rezultati koji ukazuju da 42,9 posto mladih negativnim procjenjuje utjecaj osobnog korištenja na vlastito učenje, 37,3 posto na kvalitetu slobodnog vremena, 30,5 posto na fizičko i 29,4 posto na mentalno zdravlje.

Učenici su svjesni problema u vezi boravka u online okružju u svojim generacijama. Gotovo 70 posto učenika 7. razreda smatra značajnim problemom količinu vremena koji mladi provode online, a 62,1 posto smatra problemom zaokupljenost nevažnim sadržajima u online okružju.

Polovina sedmaša smatra zlostavljanje (cyberbullying) u online okružju izraženim problemom. Posebno je važno naglasiti rodne razlike pri čemu 56,4 posto djevojaka zlostavljanje u online okružju smatra dosta velikim i izrazitim problemom dok to isto smatra 42,1 posto mladića. Većina učenika osnovnih škola radije odabire i bolje se osjeća u socijalnim interakcijama uživo u usporedbi s online okružjem.

Tri četvrtine učenika sedmog razreda smatra da više uživaju u druženju s drugima uživo u usporedbi s online okružjem, 71,7 posto uživo osjećaju veću bliskost s prijateljima, a 65,7 posto odgovara da uživo mogu bolje razumjeti ponašanje drugih.

Učitelji i nastavnici u Hrvatskoj su izrazito otvoreni ka korištenju digitalnih tehnologija u nastavi – samo 8,9 posto nastavnika iskazuje negativan stav o korištenju istih i odgojno-obrazovnom procesu.

Problem komunikacije
Perspektive učitelja i nastavnika o korištenju digitalnih tehnologija djece i mladih su izrazito kritične. Rezultati ukazuju da gotovo svi odgojno-obrazovni radnici smatraju da učeničko korištenje digitalnih tehnologija negativno utječe na različite aspekte učeničkih života.

To se posebice odnosi na procjenu negativnog utjecaja na fizičko (85,1 posto učitelja i nastavnika) i mentalno zdravlje (83 posto), kvalitetu slobodnog vremena (82,9 posto) te na ukupnu kvalitetu života djece i mladih (87,1 posto).

Gotovo 90 posto učitelja i nastavnika smatra da gubitak interesa za aktivnost čitanja zbog vremena provedenog u online okružju predstavlja značajan problem današnjih generacija, 87,2 posto se slaže se s tvrdnjom da značajan problem u današnjim generacijama predstavlja nedovoljna razvijenost u govornoj i pisanoj komunikaciji zbog vremena provedenog online.

Važan je i podatak da 89,3 posto učitelja i nastavnika značajnim problemom smatra smanjenje fizičkih aktivnosti djece i mladih zbog vremena provedenog u online okružju.

Mladi u Hrvatskoj kao i njihovi učitelji i nastavnici prepoznaju dobrobiti i izazove digitalne tehnologije za društvo i ekonomiju. Više od polovine učenika 3. razreda srednjih škola smatra da razvoj digitalne tehnologije pozitivno utječe na ekonomski rast i razvoj, 60,2 posto ističe pozitivan utjecaj na dostupnost i kvalitetu različitih usluga, a 62,9 posto na mogućnost stjecanja znanja i vještina izvan sustava obrazovanja.