Zavod za statistiku Srbije objavio je da je inflacija u listopadu na mjesečnoj razini iznosila 1,9%, dok je u odnosu na listopad 2021. godine iznosila 15%.

Ubrzanje međugodišnje inflacije u listopadu u najvećoj mjeri je vođeno višim rastom cijena hrane, koje, s cijenama energenata, i dalje doprinose kretanju ukupne inflacije s blizu 70%. Međugodišnja bazna inflacija, na koju mjere monetarne politike mogu više utjecati, i dalje je znatno niža od ukupne inflacije i u listopadu je iznosila 9,5%.

Očuvana stabilnost tečaja
Mjesečni rast cijena hrane u listopadu iznosio je 3,5% i bio je vođen sezonski neuobičajenim rastom cijena povrća, kao i rastom cijena mlijeka i mliječnih prerađevina, čije su cijene u prosjeku povećane za 11,3%.

Promatrano u odnosu na listopad 2021. godine, cijene prerađene hrane u listopadu bile su više za 23,1%, dok su cijene neprerađene hrane zabilježile sličnu stopu rasta (22,7%). Visok međugodišnji rast cijena hrane većim dijelom posljedica je djelovanja faktora na strani ponude, na koje mjere monetarne politike imaju ograničen efekt, prije svega visokih svjetskih cijena hrane, rasta cijena ulaznih troškova u proizvodnji i transportu hrane, kao i negativnih efekata suše i na domaćem tržištu, i u većem dijelu Europe.

Cijene energenata su na mjesečnoj razini u listopadu povećane za 0,7%, pri čemu je zabilježen rast cijena naftnih derivata od 0,6% i nastavak rasta cijena čvrstih goriva (2,4%), ali znatno sporijom dinamikom nego u prethodnim mjesecima, premda se njihovo povećanje očekuje najavljenim poskupljenjem struje te plina.

Pod utjecajem i dalje snažnih troškovnih pritisaka i visoke uvozne inflacije, u listopadu nastavljen je i rast cijena u okviru bazne inflacije (indeks potrošačkih cijena po isključenju hrane, energije, alkohola i cigareta). Ipak, bazna inflacija nastavlja se kretati na znatno nižoj razini od ukupne inflacije, čemu znatno doprinosi očuvana relativna stabilnost deviznog tečaja u iznimno neizvjesnim globalnim uvjetima.

Prema srednjoročnoj projekciji iz studenog, ukupna inflacija ostat će u Srbiji povišena do kraja ove i početkom sljedeće godine, ali će se nakon biti u opadajućoj putanji, uz znatniji pad u drugoj polovici 2023. i povratak u granice cilja do kraja razdoblja projekcije.

U smjeru smirivanja inflatornih pritisaka djelovat će dosadašnje zaoštravanje monetarnih uvjeta, očekivano slabljenje efekata globalnih faktora koji su uzrokovali rast cijena energenata i hrane u prethodnom razdoblju, kao i niža eksterna potražnja u uvjetima nepovoljnijih izgleda globalnog gospodarskog rasta.

Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković na predstavljanju izvješća o inflaciji za studeni istaknula je da ne može tvrditi da je dostignut “pik” inflacije, jer postoje vanjski faktori na koje se ne može utjecati.

Važne reforme
“Bila bih neodgovorna i neozbiljna ako bih tvrdila da je ovo pik”, izjavila je Tabaković. Navela je da je “uvezena” inflacija utjecala dvotrećinski na inflaciju u Srbiji i na baznu inflaciju, koja je u listopadu bila 9,5% međugodišnje.

“To je i dalje znatno niže od ukupne inflacije i od inflacije zemalja regije koje imaju isti režim monetarne politike”, naglasila je. Ocijenila je da su nepovoljni međunarodni uvjeti i kriza utjecali na projekciju rasta BDP-a Srbije koji će, kako se očekuje, do kraja godine biti dva-tri posto, možda bliže tri posto, a 2023. godine oko 3,5%, dok bi u 2024. godini mogao dostići 4%.

Guvernerka je najavila da će Narodna banka Srbije nastaviti s pooštravanjem uvjeta na domaćem monetarnom tržištu, ali smanjenim tempom. “Da su uvjeti financiranja u ovoj godini pooštreni ne samo za Srbiju, kako to često žele prikazati pojedini analitičari i političari, već za sve zemlje, a posebno zemlje u usponu, uključujući i zemlje srednje Europe – Mađarsku, Češku, Poljsku, Rumunjsku…

Nastojanje da osiguramo najbolje moguće uvjete financiranja za Srbiju u narednom razdoblju opredijelio nas je za stand-by aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom, koji bi, s planiranim financijskim sredstvima od oko 2,4 milijarde eura, dodatno podržao financiranje u uvjetima izazova u međunarodnom okružju, kao i provođenje strukturnih reformi, s posebnim naglaskom na sektor energetike”, komentirala je uvjete zaduživanja u inozemstvu, guvernerka Jorgovanka Tabaković.