Iako su turističke kompanije ove godine uspjele dosegnuti promete ostvarene 2019., rast rashoda je u prvih devet mjeseci dvostruko nadmašio povećanje prihoda, što je dodatno smanjilo profitnu maržu, a dobit koju su vodeće kompanije generirale u zadnje dvije godine i dalje pokriva tek 80 posto gubitka iz 2020.

Zbog toga u turizmu nema ni prostora ni opravdanja za uvođenje poreza na ekstra profit, upozorili su u srijedu iz Hrvatske udruge turizma, predstavljajući novo izdanje Turističkog impulsa – kvartalnog izvješća o poslovnim rezultatima kompanija.

Treba vremena za oporavak
”Suočeni smo s tim da su kompanije u lošijoj situaciji nego 2019. i profitabilnost pada, a sljedeće godine se na velika vrata vraća mediteranska konkurencija, što znači da moramo odmah početi s rješavanjem ključnih prepreka u pripremi sezone.

Stoga neke najave o dodatnom oporezivanju nisu ni za koga korisne ni opravdane”, kazao je direktor HUT-a Veljko Ostojić, komentirajući Vladine najave uvođenja poreza na ekstraprofit za sve one kojima je dobit u zadnje četiri godine porasla više od 20 posto, o čemu se šuška iako Vlada još ne otkriva detalje.

”Europska komisija pokrenula je inicijativu uvođenja porezan na ekstraprofit prvenstveno za energetski sektor te one kompanije koje imaju određen monopol. Turizam posluje u izrazito globalnom kompetitivnom okruženju, prema tome nismo ni u kakvom monopolnom položaju niti zahvaljujući tome ostvarujemo neku ekstra dobit.

Pritom je jasno da su dvije protekle godine bile onakve kakve su bile, te da one nisu nikakav relevantan pokazatelj. S druge strane treba reći da će nama trebati još neko vrijeme za oporavak i da svako dodatno oporezivanje, što se poslovne perspektive turističkog sektora, nema nikakvog smisla ni opravdanosti”, smatra direktor HUT-a.

Štoviše, to bi dodatno smanjilo investicijsku snagu sektora, uz to da je investicijski potencijal i dalje neiskorišten jer se još čekaju uredbe uz Zakon o turističkom zemljištu te novi Zakon o pomorskom dobru.

Udruga je od članica prikupila podatak da će u pripremu iduće sezone biti uloženo duplo manje novca samo zbog Vladine sporosti u donošenju ova dva zakona, ukupno 400-500 milijuna kuna umjesto milijardu kuna. U nedostatku uredbi o turističkom zemljištu, kampovi su počeli graditi sanitarne čvorove na kat, jer zbog neriješenog zemljišta ne mogu mijenjati gabarite.

Rashodi nadmašili prihode
Ukupan investicijski potencijal postojećih članica, dakle gotovi projekti spremni za ulaganje u hotelskom sektoru vrijedni su 35 milijardi kuna. Ostojić stoga ističe da sve treba učiniti da bi se taj potencijal i ispunio, te potaknula ulaganja. Povećanje rashoda i poreza svakako nije rješenje.

Naime, poslovni prihodi turističkih kompanija obuhvaćenih analizom za prvih devet mjeseci ove godine viši su 22 posto u odnosu na prihode u istom razdoblju 2019., no istovremeno su rashodi poslovanja porasli 41 posto. Troškovi sirovina i materijala porasli su za 45 posto, a troškovi rada za 26 posto, zbog čega većina standardnih financijskih pokazatelja turističkih kompanija ove godine ima negativan trend u odnosu i na 2021. i 2019. godinu.

Bruto profitna marža turističkih kompanija koja je 2018. godine iznosila 13,5 posto, ove je godine gotovo prepolovljena na 7,6 posto, udio EBITDA u ukupnim prihodima smanjen je u odnosu na prošlu godinu za 8 postotnih bodova, a smanjena je i stopa rentabilnosti poslovanja u odnosu na 2019. godinu.

Analiza je pokazala da turističke kompanije ostvarenom dobiti prije oporezivanja od 1,238 milijardi kuna iz 2021. i 2022. godine (procjena za čitavu godinu na temelju rezultata u prvih devet mjeseci) i dalje ne pokrivaju gubitak prije oporezivanja od 1,551 milijardi kuna iz 2020. godine.

Također, pala je i stopa promjene dugotrajne materijalne imovine što je indikativno za usporavanje investicijskog ciklusa, te potencijalno ugrožava ostvarenje poslovnih rezultata turističkih kompanija u budućem razdoblju, upozorili su u Udruzi.