Obnova jednog od najznačajnijih građevinskih objekata u Beogradu – Sava centra nakon desetljeća propadanja danas je u velikom zamahu, a zahtjevnom procesu rekonstrukcije velik doprinos daje i globalna softversko-inženjerska tvrtka s jakim hrvatskim temeljima PlanRadar.

Sava centar, najpoznatiji kao mjesto održavanja 14. kongresa Saveza komunista Jugoslavije u zimu 1990. na kojem se raspala bivša država, prije dvije godine kupila je jedna od najvećih srpskih i regionalnih tvrtki Delta holding, a lani je krenula obnova koja bi trebala biti završena do studenoga 2023. godine.

Delta je u ovom velikom rekonstrukcijskom projektu odlučila koristiti i najsuvremenije digitalne alate koje nudi platforma PlanRadar pa njihov softver za digitalnu dokumentaciju i komunikaciju u građevinskoj industriji i na ovom golemom gradilištu omogućuje jednostavno upravljanje svim procesima i brzo reagiranje na sve situacije.

PlanRadar je prije 10-ak godina u Beču pokrenuo Domagoj Dolinšek s partnerima, a od prvog dana ambicija je bila stvoriti vodeće svjetsko tehnološko rješenje za građevinsku industriju i upravljanje nekretninskim projektima.

Do danas su privukli 103 milijuna dolara investicija te ima više od 400 zaposlenih u 50-ak zemalja svijeta. Trenutno imaju 120.000 korisnika aplikacije koja je optimizirana na 20-ak jezika.

‘Brend i spomenik kulture’
Kako je pojasnila na prezentaciji projekta u Beogradu Angelina Nekić, potpredsjednica Delta Holdinga i generalna direktorica Delta Real Estatea, proračun za obnovu je s prvotnih 80 milijuna eura narastao na 100 milijuna eura.

“Sava centar je jedan od najznačajnijih projekata ne samo za našu kompaniju Delta Real Estate, Delta Holding, već i za naš grad i državu. Sava centar je brend i spomenik kulture i njegova rekonstrukcija za nas kao investitore nije nimalo laka.

Kristina Milinić/PD

Međutim, okupili smo tim, partnere i suradnike na projektu koji čvrsto vjeruju da vrijednost Sava centra doseže mnogo dalje od granica naše zemlje. Pripremili smo koncept koji će vratiti poslovanje, zabavu i život u ovaj objekt, ali i istovremeno postati jak pokretač kongresne industrije u regiji”, navela je Nekić.

Kristina Milinić direktorica Sava centra, najavila je da su za studeni 2023. već planirani i prvi kongresi u ovom kompleksu koji je izgrađen 1979., a zbog svoje reprezentativnosti danas predstavlja spomenik kulture i pod konzervatorskom je zaštitom.

“Rekonstrukcija se odvija po planu i otvaranje je planiranoza točno godinu dana. Tada će biti otvoren kongresni dio s 40 dvorana, šoping zonom i uredskim prostorom. Uz solarne panele na krovu, LED rasvjetu, ozelenjavanja objekta, nastojimo certificirati objekt, jer smatramo da ćemo time potaknuti ostale sudionike u kongresnoj industriji da nas prate.

Samo nekolicina kongresnih centara u Europi posjeduje neki od certifikata, a Sava centar zaslužuje da se nađe među najboljima”, rekla je Milinčić.

Katarina Gajić, direktorica projektiranja i izgradnje u Delta Real Estateu, naglasila je da su dosad realizirali radove na sanaciji konstrukcije objekta, pjeskarenje, impregnaciju i sanaciju betonskih površina na fasadi, a počela je i montaža fasadnih stakala s visokim stupnjem energetske efikasnosti. Počeli su i radove na Plavoj dvorani, što će, navodi, biti jedan od najsofisticiranijih segmenata u rekonstrukciji Sava centra.

Delta je Sava centar kupila na javnom natječaju za 17,5 milijuna eura, uz obavezu investiranja 50 milijuna u renoviranje/PD

Velike ambicije
Inače, Delta je Sava centar kupila na javnom natječaju za 17,5 milijuna eura, uz obavezu investiranja 50 milijuna eura u renoviranje.

S obzirom na trenutnu situaciju na tržištu, procjena je da će obnavljanje ovog važnog objekta koštati više od 100 milijuna eura i Delta je spremna osigurati odgovarajuće financiranje, kako bi Sava centar postao najznačajniji kongresni centar u široj regiji.

Kako je pojasnila Kristina Milinčić, Plava dvorana Sava centra će sa svojih 3800 sjedećih mjesta biti puno veći kongresni prostor od onih kojeg trenutno mogu ponuditi Zagreb Ljubljana ili Sofija.

Dodatni bonus za Beograd vidi u velikim smještajnim kapacitetima koji će do 2030. dosegnuti gotovo 9000 hotelskih soba visoke kategorije te zračnom lukom koja s postojećih šest milijuna putnika godišnje diže kapacitet na 15 milijuna.