Otprilike milijarda mladih ljudi u svijetu u opasnosti je od gubitka sluha u poznijim godinama zbog slušanja preglasne glazbe preko slušalica ili zbog boravka u prostorima ili na koncertima s preglasnom glazbom, pokazali su podaci koje je prikupila Svjetska zdravstvena organizacija na temelju više istraživanja.

na mukama

Hrvatski pacijenti su u strahu za dostupnost zdravstvene skrbi i cijene

WHO je pozvao mlade da više pozornosti obrate na svoje navike slušanja glasne glazbe, a vlade i proizvođače da poduzmu više kako bi se zaštitio zdravi sluh pojedinaca.

Analiza objavljena u časopisu BMJ Global Health proučila je podatke iz 33-ju znanstvenih studija objavljenih na engleskom, španjolskom, francuskom i ruskom jeziku u posljednja dva desetljeća. Istraživanjem je obuhvaćeno više od 19.000 sudionika u dobi od 12 do 34 godine.

Ustanovljeno je da je 24 posto mladih ljudi izloženo preglasnoj glazbi iz slušalica uređaja poput pametnih telefona.

Utvrđeno je i da ih je 48 posto bilo izloženo nezdravim razinama buke na mjestima poput noćnih klubova ili koncerata.

Kombinacijom dostupnih podataka procijenjeno je da bi između 670.000 i 1,35 milijarda mladih ljudi moglo biti u opasnosti od gubitka sluha u kasnijoj životnoj dobi.

Raspon je tako širok djelomično i zbog toga što su neki mladi ljudi izloženi riziku zbog obaju faktora, rekla je Lauren Dillard, audiolog na Medicinskom sveučilištu Južne Karoline i voditeljica studije.

Dillard je AFP-u kazala kako je najbolji način da se rizik od gubitka sluha zbog preglasne glazbe iz slušalica umanji tako što će se glasnoća smanjiti, a vrijeme slušanja glazbe skratiti.

No priznaje da “ljudi, nažalost, doista vole slušati jako glasnu glazbu”.

Posljedice u starosti 

Dillard savjetuje da korisnici slušalica upotrijebe postavke ili aplikacije na pametnim telefonima koje im omogućuju praćenje razine zvuka.

U glasnim okruženjima posebne slušalice mogle bi pridonijeti da se izbjegne “pojačavanje glazbe i smanjenje pozadinske buke”, predložila je.

Savjetuje nošenje čepića za uši na prebučnim mjestima, odnosno događajima poput koncerata ili u noćnim klubovima.

“Vjerojatno je vrlo zabavno biti ispred zvučnika, ali za dugoročno zdravlje to ni u kojem slučaju nije dobra zamisao”, rekla je.

“Izloženost glasnoj glazbi tijekom cijelog života kumulativno djeluje na sluh, a jednoga dana kada navršite primjerice 67 godina, mogli biste platiti danak”, rekla je.

Znanstvenica je pozvala vlade da se pridržavaju smjernica WHO-a o sigurnom slušanju glazbe, poput nadzora i ograničenja razine glazbe u određenim prostorima.

Istodobno je pozvala i tvrtke koje proizvode uređaje poput pametnih telefona da upozore korisnike na preveliku glasnoću zvuka i da u proces uključe roditelje koji će ograničiti izloženost djece preglasnoj glazbi.

Istraživanje je ograničeno jer obuhvaća različite metodologije provjere glasnoće zvuka u sklopu različitih studija, a usto nijedno nije provedeno u nekoj od zemalja s niskim prihodima.

Stephen Stansfeld, stručnjak za proučavanje utjecaja buke na zdravlje s londonskog sveučilišta Queen Mary, koji nije sudjelovao u studiji, rekao je da ona pokazuje kako je “mogućnost težeg gubitka sluha u cijeloj populaciji vrlo velika”.

Po podacima WHO-a više od 430 milijuna ljudi, a to je više od pet posto svjetske populacije, trenutačno pati od gubitka sluha što ih onesposobljava u obavljanju svakodnevnih poslova. UN-ova agencija procjenjuje da će taj broj do 2050. porasti na 700 milijuna.